Zakon o Sudskom savjetu i sudijama

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 11/2015 i 28/2015.

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuju se način izbora i prestanak mandata članova Sudskog savjeta, organizacija i način rada Sudskog savjeta, postupak izbora sudija i sudija - porotnika, prava i dužnosti, način utvrđivanja prestanka sudijske funkcije, disciplinska odgovornost i razrješenje sudija i sudija-porotnika i druga pitanja o kojima Sudski savjet odlučuje.

Nezavisnost i samostalnost

Član 2

Sudija sudi i odlučuje samostalno i nezavisno.

Sudijska funkcija ne smije se vršiti ni pod čijim uticajem.

Niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije.

Nezavisnost, samostalnost, odgovornost i profesionalnost sudova i sudija, obezbjeđuje Sudski savjet.

Članovi Sudskog savjeta

Član 3

Članovi Sudskog savjeta moraju biti lica visokih moralnih i profesionalnih kvaliteta.

U obavljanju svojih dužnosti članovi Sudskog savjeta postupaju nezavisno i nepristrasno.

Prilikom predlaganja i izbora članova Sudskog savjeta vodi se računa o nacionalnoj i rodno balansiranoj zastupljenosti.

Javnost rada

Član 4

Rad Sudskog savjeta je javan, ukoliko ovim zakonom nije drukčije propisano.

Prava sudija

Član 5

Sudije ostvaruju pravo na zaradu i druga prava iz rada i po osnovu rada u skladu sa zakonom.

Sudije imaju pravo i obavezu da se stručno usavršavaju.

Sudije imaju pravo na profesionalno udruživanje.

Sredstva za rad

Član 6

Sredstva za rad Sudskog savjeta obezbjeđuju se u budžetu Crne Gore.

Sudski savjet samostalno raspolaže sredstvima iz stava 1 ovog člana.

Sjedište

Član 7

Sjedište Sudskog savjeta je u Podgorici.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 8

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

II. SUDSKI SAVJET

1. Način izbora i prestanak mandata članova Sudskog savjeta

Nadležnost Konferencije sudija

Član 9

Članove Sudskog savjeta iz reda sudija bira i razrješava Konferencija sudija, tajnim glasanjem.

Konferenciju sudija čine sve sudije i predsjednici sudova.

Konferencija sudija donosi Etički kodeks sudija i bira predsjednika komisije za praćenje primjene Etičkog kodeksa sudija (u daljem tekstu: Komisija za Etički kodeks sudija).

Odlučivanje Konferencije sudija

Član 10

Konferencija sudija radi i odlučuje na sjednicama.

Predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore saziva sjednicu Konferencije sudija i rukovodi njenim radom.

Sjednica Konferencije sudija može se održati ako je prisutno najmanje dvije trećine članova, a odluke se donose većinom glasova prisutnih članova Konferencije sudija.

Administrativno-tehničke poslove za rad Konferencije sudija vrši Sekretarijat Sudskog savjeta.

Konferencija sudija donosi poslovnik o svom radu kojim se bliže uređuje način rada i odlučivanja.

Komisija za Etički kodeks sudija

Član 11

Komisija za Etički kodeks sudija ima predsjednika i dva člana. Predsjednik se bira iz reda članova Sudskog savjeta koji nijesu iz reda sudija, jednog člana bira proširena sjednica Vrhovnog suda iz reda sudija, a drugi član je predsjednik Udruženja sudija Crne Gore.

Komisija za Etički kodeks sudija bira se na vrijeme od četiri godine.

Svako se može obratiti Komisiji za Etički kodeks sudija radi davanja mišljenja da li je određeno ponašanje sudija u skladu sa Etičkim kodeksom sudija.

Komisija iz stava 1 ovog člana, izvještaj o svom radu dostavlja Sudskom savjetu, jednom godišnje, do 31. marta tekuće za prethodnu godinu.

Administrativno-tehničke poslove za rad Komisije za Etički kodeks sudija vrši Sekretarijat Sudskog savjeta.

Komisija iz stava 1 ovog člana donosi poslovnik o svom radu kojim se bliže uređuje način rada i odlučivanja.

Sastav Sudskog savjeta iz reda sudija

Član 12

Članovi Sudskog savjeta iz reda sudija su:

1) tri člana iz reda sudija Vrhovnog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Vrhovni sud), Apelacionog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Apelacioni sud), Upravnog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Upravni sud), Višeg suda za prekršaje Crne Gore (u daljem tekstu: Viši sud za prekršaje), Privrednog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Privredni sud) i viših sudova, koji imaju najmanje deset godina radnog iskustva kao sudija;

2) jedan član iz reda sudija osnovnih sudova i sudova za prekršaje koji ima najmanje pet godina radnog iskustva kao sudija.

Za člana Sudskog savjeta iz reda sudija ne može biti izabran sudija koji je ocijenjen ocjenom ne zadovoljava ili kome je izrečena disciplinska sankcija.

Komisija za izbor

Član 13

Postupak pripreme lista kandidata za izbor članova Sudskog savjeta iz reda sudija i postupak izbora članova Sudskog savjeta iz reda sudija na Konferenciji sudija sprovodi Komisija za izbor.

Komisija za izbor ima predsjednika i dva člana koje iz reda sudija bira proširena sjednica Vrhovnog suda, na predlog sjednica sudija svih sudova.

Komisija za izbor bira se najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata Sudskog savjeta, na vrijeme od četiri godine.

Članovi Komisije ne mogu biti kandidati za članove Sudskog savjeta.

Predlog za izbor članova Sudskog savjeta iz reda sudija

Član 14

Predlog kandidata za izbor članova Sudskog savjeta iz člana 12 stav 1 tačka 1 ovog zakona utvrđuje se:

1 ) na posebnoj sjednici sudija Vrhovnog suda na kojoj se predlažu dva kandidata iz tog suda;

2) na posebnim sjednicama sudija Apelacionog suda, Upravnog suda, Višeg suda za prekršaje, Privrednog suda i viših sudova i na kojima se predlaže po jedan kandidat iz tih sudova.

Listu od osam kandidata iz stava 1 ovog člana, po azbučnom redu, sačinjava Komisija za izbor, na osnovu obavještenja o predloženim kandidatima.

Radi utvrđivanja predloga kandidata za izbor članova Sudskog savjeta iz člana 12 stav 1 tačka 2 ovog zakona, Komisija za izbor pribavlja od svakog predsjednika i sudije suda za prekršaje i osnovnog suda inicijalni predlog koji sadrži predlog dva kandidata, na način kojim se obezbjeđuje tajnost inicijalnog predloga.

Listu od četiri kandidata za koje je dat najveći broj inicijalnih predloga iz stava 3 ovog člana, sačinjava Komisija za izbor, po azbučnom redu.

Ukoliko, nakon pribavljanja inicijalnih predloga iz stava 3 ovog člana, ima više od četiri kandidata sa istim brojem inicijalnih predloga, Komisija za izbor sačinjava listu koju čine svi kandidati sa najvećim, odnosno istim brojem inicijalnih predloga.

Obrazac inicijalnog predloga iz stava 3 ovog člana, utvrđuje se poslovnikom Sudskog savjeta.

Kandidat za člana Sudskog savjeta mora dati pisani pristanak na kandidaturu.

Izbor člana Sudskog savjeta iz reda sudija

Član 15

Liste kandidata za izbor članova Sudskog savjeta sačinjene u skladu sa članom 14 ovog zakona dostavljaju se svim sudovima radi isticanja na oglasnoj tabli suda, najkasnije dva mjeseca prije isteka mandata članova Sudskog savjeta.

Konferenciju sudija saziva predsjednik Vrhovnog suda, najkasnije 30 dana prije isteka mandata članova Sudskog savjeta.

Za članove Sudskog savjeta biraju se tri kandidata sa liste iz člana 14 stav 2 ovog zakona pri čemu iz jednog suda može biti izabran samo jedan kandidat i jedan kandidat sa liste iz člana 14 stav 4, odnosno stav 5 ovog zakona, koji dobiju najveći broj glasova.

Ako nijedan od kandidata sa lista ne dobije potrebnu većinu glasova, glasanje će se ponoviti između pet kandidata sa liste iz člana 14 stav 2 ovog zakona, odnosno između dva kandidata sa liste iz člana 14 stav 4, odnosno stav 5 ovog zakona, koji dobiju najveći broj glasova.

Ako ima više kandidata sa istim brojem glasova, po osnovu kojih mogu da idu u drugi krug glasanja, sačinjava se lista od tih kandidata, pri čemu se glasanje ponavlja, a iz jednog suda može biti izabran samo jedan kandidat.

Izbor članova iz reda uglednih pravnika

Član 16

Za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika može biti birano lice koje ima najmanje petnaest godina radnog iskustva na pravnim poslovima i uživa lični i profesionalni ugled, da nije osuđivan za krivična djela koja čine sudije nedostojnim za obavljanje sudijske funkcije u skladu sa ovim zakonom.

Nadležno radno tijelo Skupštine Crne Gore raspisuje javni poziv za izbor člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika u "Službenom listu Crne Gore" i u najmanje jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.

Javni poziv za izbor člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika nadležno radno tijelo Skupštine Crne Gore objavljuje na internet stranici Skupštine Crne Gore (u daljem tekstu: Skupština).

Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana raspisivanja javnog poziva.

Nadležno radno tijelo Skupštine na internet stranici Skupštine objavljuje listu prijavljenih kandidata koja mora biti dostupna javnosti, najmanje deset dana od dana objavljivanja.

Predlog za izbor člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika Skupštini podnosi nadležno radno tijelo Skupštine.

Predlog za izbor iz stava 6 ovog člana, sadrži onoliko kandidata koliko se bira članova Sudskog savjeta.

Zabrana izbora na sudijsku funkciju

Član 17

Za vrijeme trajanja mandata u Sudskom savjetu član Sudskog savjeta iz reda sudija ne može biti biran u sud višeg stepena ili za predsjednika suda, a član Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika ne može biti biran za sudiju ili predsjednika suda.

Ponovni izbor

Član 18

Član Sudskog savjeta iz reda sudija, odnosno uglednih pravnika, može biti ponovo biran za člana Sudskog savjeta po isteku četiri godine od prestanka prethodnog mandata u Sudskom savjetu.

Prestanak mandata

Član 19

Članu Sudskog savjeta prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran, ako:

1) mu prestane funkcija na osnovu koje je izabran u Sudski savjet;

2) podnese ostavku;

3) bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.

U slučaju iz stava 1 tačka 1 ovog člana, članu Sudskog savjeta prestaje mandat danom prestanka funkcije na osnovu koje je izabran u Sudski savjet.

U slučaju iz stava 1 tačka 2 ovog člana, članu Sudskog savjeta prestaje mandat kad Sudski savjet konstatuje pisanu ostavku.

U slučaju iz stava 1 tačka 3 ovog člana, članu Sudskog savjeta prestaje mandat danom pravosnažnosti osuđujuće presude.

Sudski savjet konstatuje prestanak mandata člana Sudskog savjeta i o tome obavještava organ koji ga je izabrao.

Razrješenje

Član 20

Član Sudskog savjeta razrješava se, ako:

1) vrši svoju dužnost nesavjesno i neprofesionalno;

2) je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u Sudskom savjetu.

Nesavjesnim i neprofesionalnim vršenjem dužnosti iz stava 1 tačka 1 ovog člana, smatra se postupanje člana Sudskog savjeta koje je suprotno zakonom propisanim ovlašćenjima, kao i neispunjavanje zakonom propisanih obaveza.

Djelo iz stava 1 tačka 2 ovog člana je krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, za koje je propisana kazna zatvora.

Član Sudskog savjeta iz reda sudija razrješava se i u slučaju kad mu je izrečena disciplinska sankcija.

U slučajevima iz stava 1 ovog člana, predlog za razrješenje člana Sudskog savjeta podnosi Sudski savjet organu koji ga je izabrao.

Mandat člana Sudskog savjeta prestaje na dan kad ga organ koji ga je izabrao razriješi.

Na postupak razrješenja člana Sudskog savjeta, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija.

Mandat u slučaju prestanka i razrješenja

Član 21

U slučaju prestanka mandata člana Sudskog savjeta iz reda sudija prije isteka vremena na koje je izabran, postupak predlaganja kandidata na upražnjeno mjesto člana Sudskog savjeta sprovodi se u skladu sa čl. 14 i 15 ovog zakona.

U slučaju prestanka mandata člana Sudskog savjeta koga je izabrala Skupština, prije isteka vremena na koje je izabran, Skupština će izabrati novog člana Sudskog savjeta, u skladu sa članom 16 ovog zakona.

Mandat člana Sudskog savjeta koji je izabran u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana prestaje danom prestanka mandata Sudskog savjeta.

Privremeno udaljenje

Član 22

Član Sudskog savjeta će biti privremeno udaljen od dužnosti ako se:

1) protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje;

2) privremeno udalji od vršenja dužnosti, odnosno poslova na osnovu kojih je izabran u Sudski savjet;

3) protiv njega potvrdi optužnica za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u Sudskom savjetu, do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka;

4) podnese predlog za njegovo razrješenje, do okončanja postupka za razrješenje.

Član Sudskog savjeta iz reda sudija može biti privremeno udaljen od dužnosti ako je protiv njega pokrenut postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, do pravosnažnog okončanja disciplinskog postupka.

O privremenom udaljenju od dužnosti, Sudski savjet donosi odluku koju dostavlja članu Sudskog savjeta koji je privremeno udaljen i organu koji ga je izabrao.

Odsustvo sa rada i naknade

Član 23 

Članovi Sudskog savjeta koji su u radnom odnosu imaju pravo da odsustvuju sa rada radi obavljanja dužnosti u Sudskom savjetu.

Članovi Sudskog savjeta čija se zarada obezbjeđuje iz sredstava budžeta, za vrijeme odsustva iz stava 1 ovog člana, ostvaruju zaradu i druge naknade po osnovu radnog odnosa kod organa u kojem su zaposleni.

Članovi Sudskog savjeta iz reda sudija mogu, zbog vršenja poslova u Sudskom savjetu, na osnovu odluke Sudskog savjeta, raditi do 70% svog radnog vremena u toku godine u Sudskom savjetu. U odluci Sudskog savjeta utvrđuju se poslovi koje članovi vrše u Sudskom savjetu.

U slučaju iz stava 3 ovog člana, obim poslova sudije u sudu u kojem radi može biti smanjen u odgovarajućoj mjeri.

Članovi Sudskog savjeta imaju pravo na naknadu za rad u Sudskom savjetu u neto iznosu u visini od 80% prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, a predsjednik Sudskog savjeta u neto iznosu u visini od 120% prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.

2. Organizacija i način rada

Sjednica Sudskog savjeta

Član 24

Sudski savjet radi i odlučuje na sjednicama.

Sjednica Sudskog savjeta može se održati ako je prisutna većina ukupnog broja članova Sudskog savjeta.

Predsjednik Sudskog savjeta

Član 25

Predsjednik Sudskog savjeta saziva i predsjedava sjednicama i odgovoran je za efikasan i blagovremen rad Sudskog savjeta.

Sudski savjet, na predlog predsjednika Sudskog savjeta, određuje člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika koji zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti za rad i obavlja druge poslove utvrđene poslovnikom Sudskog savjeta, radi obezbjeđivanja efikasnosti rada.

Komisije

Član 26 

Radi efikasnijeg obavljanja poslova iz svoje nadležnosti Sudski savjet može obrazovati komisije.

Predsjednik Sudskog savjeta ne može biti predsjednik niti član komisija iz stava 1 ovog člana.

Članovi komisija i Komisije za Etički kodeks sudija imaju pravo na neto naknadu za rad u visini koju utvrdi Sudski savjet do 40% prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.

Način rada komisija iz stava 1 ovog člana, uređuje se poslovnikom Sudskog savjeta.

Nadležnosti Sudskog savjeta

Član 27

Sudski savjet, pored nadležnosti utvrđenih Ustavom:

1) odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudija i predsjednika sudova;

2) obezbjeđuje korišćenje, funkcionalnost i jednoobraznost pravosudnog informacionog sistema, u dijelu koji se odnosi na sudove;

3) stara se o edukaciji sudija i predsjednika sudova;

4) vodi evidenciju podataka o sudijama i predsjednicima sudova;

5) razmatra pritužbe na rad sudija i predsjednika sudova;

6) razmatra pritužbe sudija i zauzima stavove u vezi ugrožavanja njihove nezavisnosti i samostalnosti;

7) predlaže okvirna mjerila o potrebnom broju sudija i ostalih državnih službenika i namještenika u sudovima;

8) daje mišljenje o nespojivosti obavljanja određenih poslova sa vršenjem sudijske funkcije;

9) obrazuje Komisiju za ocjenjivanje sudija;

10) bira disciplinskog tužioca;

11) donosi poslovnik Sudskog savjeta;

12) utvrđuje metodologiju za izradu izvještaja o radu sudova i godišnjeg rasporeda poslova u sudu;

13) izdaje službene legitimacije sudija i predsjednika sudova i vodi evidenciju službenih legitimacija;

14) daje mišljenja na nacrte propisa iz oblasti pravosuđa;

15) vrši i druge poslove utvrđene zakonom.

Odluka o broju sudija

Član 28

Broj sudija, odnosno sudija - porotnika utvrđuje se na osnovu okvirnih mjerila rada utvrđenih u skladu sa zakonom kojim se uređuje organizacija sudova.

Broj sudija, odnosno sudija - porotnika za svaki sud utvrđuje Sudski savjet.

Predlog za utvrđivanje broja sudija iz stava 2 ovog člana daje predsjednik suda.

Odluka o broju sudija i sudija-porotnika objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Poslovnik Sudskog savjeta

Član 29

Sudski savjet donosi poslovnik kojim se uređuju pitanja propisana ovim zakonom i druga pitanja od značaja za organizovanje rada Sudskog savjeta.

Poslovnik Sudskog savjeta objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Odluka

Član 30

Odluke Sudskog savjeta su konačne i protiv njih se može voditi upravni spor, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Prilikom donošenja odluke o izboru sudija i predsjednika sudova, Sudski savjet je dužan da vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti.

Godišnji izvještaj

Član 31

Sudski savjet sačinjava godišnji izvještaj o radu koji sadrži podatke o radu Sudskog savjeta, opis i analizu stanja u sudstvu, detaljne podatke za svaki sud koji se odnose na broj primljenih i riješenih predmeta u toku godine za koju se izvještaj sačinjava, probleme i nedostatke u njihovom radu, kao i mjere koje treba preduzeti da bi se otklonili uočeni nedostaci.

Nacrt godišnjeg izvještaja o radu, Sudski savjet dostavlja svim sudovima radi davanja mišljenja.

Godišnji izvještaj o radu dostavlja se Skupštini, najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

Godišnji izvještaj o radu u Skupštini obrazlaže predsjednik Sudskog savjeta.

Godišnji izvještaj o radu objavljuje se na internet stranici Sudskog savjeta.

Odnos Sudskog savjeta i suda

Član 32

Sudovi su dužni da Sudskom savjetu, na njegov zahtjev, dostave sve podatke i obavještenja iz okvira svoje nadležnosti, u roku koji odredi Sudski savjet.

Ako ne postupi po zahtjevu Sudskog savjeta iz stava 1 ovog člana, sud je dužan da bez odlaganja da razloge zbog kojih nije postupio po zahtjevu.

Predsjednici sudova, sudije i zaposleni u sudovima dužni su da, u skladu sa zahtjevima Sudskog savjeta, prisustvuju sjednicama Sudskog savjeta.

III. IZBOR SUDIJA I PREDSJEDNIKA SUDOVA

1. Izbor predsjednika Vrhovnog suda

Uslovi za izbor predsjednika Vrhovnog suda

Član 33

Za predsjednika Vrhovnog suda može biti birano lice koje:

1) ispunjava opšte uslove za sudiju;

2) ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao sudija ili državni tužilac;

3) se odlikuje profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima.

Javno oglašavanje

Član 34

Dva mjeseca prije isteka mandata predsjednika Vrhovnog suda, odnosno odmah nakon prestanka funkcije ili razrješenja predsjednika Vrhovnog suda, Sudski savjet oglašava slobodno mjesto predsjednika Vrhovnog suda u "Službenom listu Crne Gore" i jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.

Na postupak prijavljivanja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, primjenjuju se odredbe člana 46 ovog zakona.

Predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda

Član 35

Sudski savjet sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za izbor predsjednika Vrhovnog suda.

Lista kandidata iz stava 1 ovog člana, dostavlja se Opštoj sjednici Vrhovnog suda radi obavljanja razgovora sa prijavljenim kandidatima.

Nakon obavljenog razgovora iz stava 2 ovog člana, Opšta sjednica Vrhovnog suda tajnim glasanjem utvrđuje predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda, u skladu sa zakonom kojim se uređuje organizacija sudova.

Predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda iz stava 3 ovog člana, sadrži jednog kandidata i mora biti obrazložen.

Izbor predsjednika Vrhovnog suda

Član 36

Predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda iz člana 35 stav 4 ovog zakona, Opšta sjednica Vrhovnog suda dostavlja Sudskom savjetu.

Sa predloženim kandidatom Sudski savjet obavlja intervju.

Sudski savjet, na osnovu obavljenog intervjua i predloga iz stava 1 ovog člana, donosi odluku o izboru predsjednika Vrhovnog suda.

Po isteku vremena na koje je izabran i prestankom funkcije predsjednika Vrhovnog suda kad to sam zatraži, predsjednik Vrhovnog suda ostaje kao sudija u Vrhovnom sudu.

2. Uslovi za izbor sudija i predsjednika sudova

Opšti uslovi

Član 37

Za sudiju i predsjednika suda može biti birano lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnom organu i koje je:

1) završilo pravni fakultet VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja;

2) položilo pravosudsni ispit.

Posebni uslovi za sudiju

Član 38

Za sudiju suda za prekršaje može biti birano lice koje je četiri godine radilo na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine poslije položenog pravosudnog ispita.

Za sudiju osnovnog suda može biti birano lice koje je nakon položenog pravosudnog ispita radilo najmanje dvije godine kao savjetnik u sudu ili državnom tužilaštvu, kao advokat, notar ili profesor pravnih nauka, ili najmanje četiri godine na drugim pravnim poslovima.

Za sudiju Privrednog suda može biti birano lice koje je nakon položenog pravosudnog ispita radilo najmanje tri godine kao savjetnik u sudu ili državnom tužilaštvu, odnosno najmanje tri godine kao advokat, notar ili profesor pravnih nauka, ili najmanje četiri godine na drugim pravnim poslovima.

Za sudiju Upravnog suda može biti birano lice koje je radilo najmanje osam godina kao sudija, državni tužilac, advokat, notar, profesor pravnih nauka ili na drugim pravnim poslovima.

Za sudiju višeg suda za prekršaje može biti birano lice koje radi kao sudija ili sudija za prekršaje, odnosno kao državni tužilac, najmanje četiri godine.

Za sudiju višeg suda može biti birano lice koje radi kao sudija, odnosno državni tužilac, najmanje osam godina.

Za sudiju Apelacionog suda može biti birano lice koje radi kao sudija, odnosno državni tužilac, najmanje deset godina.

Za sudiju Vrhovnog suda može biti birano lice koje radi kao sudija, odnosno državni tužilac, najmanje 15 godina.

Izuzetno od stava 8 ovog člana, za jednog sudiju Vrhovnog suda može biti birano lice koje ima najmanje 20 godina radnog iskustva kao sudija, državni tužilac, advokat, notar, profesor pravnih nauka ili na drugim pravnim poslovima.

Posebni uslovi za predsjednika suda

Član 39

Za predsjednika suda može biti birano lice koje, pored opštih uslova iz člana 37 ovog zakona, ima radno iskustvo, i to ukupno:

1) šest godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje tri godine na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika osnovnog suda za prekršaje;

2) osam godina na pravnim poslovima, od čega najmanje četiri godine na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika osnovnog suda;

3) osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje četiri godine na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji ili kao sudija za prekršaje - za predsjednika Višeg suda za prekršaje.

4) deset godina na pravnim poslovima, od čega najmanje pet godina na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika Privrednog suda;

5) 12 godina na pravnim poslovima, od čega najmanje osam godina na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika višeg suda;

6) 12 godina na pravnim poslovima, od čega najmanje pet godina na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika Upravnog suda;

7) 16 godina na pravnim poslovima, od čega najmanje dvanaest godina na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika Apelacionog suda.

Za predsjednika suda može biti izabran sudija, odnosno predsjednik suda ili državni tužilac koji je dobio ocjenu rada dobar ili odličan u postupku ocjenjivanja rada, u skladu sa ovim zakonom.

3. Postupak izbora predsjednika suda

Program rada

Član 40

Kandidati za predsjednika suda, uz prijavu na javni oglas dužni su da podnesu program rada koji sadrži predlog organizacije posla u sudu sa indikatorima za unaprijeđenje rada za vrijeme od pet godina.

Sadržaj programa rada iz stava 1 ovog člana, utvrđuje Sudski savjet.

Kriterijumi za izbor predsjednika suda

Član 41

Kriterijumi za izbor predsjednika suda su:

1) ocjena programa rada;

2) ocjena rada kao sudije, državnog tužioca, odnosno predsjednika suda;

3) ocjena intervjua sa kandidatom.

Po osnovu programa rada kandidat za predsjednika suda može ostvariti do 40 bodova, na osnovu ocjene predložene vizije organizacije posla u sudu.

Po osnovu ocjene rada dobar kandidat za predsjednika suda može ostvariti 30 bodova, a po osnovu ocjene rada odličan 40 bodova.

Po osnovu intervjua kandidat za predsjednika suda može ostvariti do 20 bodova, u skladu sa članom 49 ovog zakona.

Ako dva kandidata imaju isti broj bodova, prednost će se dati kandidatu koji je ostvario veći broj bodova po osnovu ocjene rada.

Izbor predsjednika suda

Član 42

Isto lice može biti birano za predsjednika istog suda najviše dva puta.

Po isteku vremena na koje je izabran, prestankom funkcije predsjednika suda kad to sam zatraži ili zbog ukidanja ili spajanja sudova, kao i u slučaju razrješenja predsjednika suda, predsjednik suda ostaje u tom sudu kao sudija.

Shodna primjena

Član 43

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja kandidata, obavljanja intervjua, utvrđivanja liste kandidata i donošenja odluke o izboru predsjednika suda, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje postupak izbora sudija koji se biraju u osnovni sud.

4. Plan slobodnih sudijskih mjesta

Sadržaj i način donošenja

Član 44

Slobodna mjesta sudija u sudovima popunjavaju se u skladu sa Planom slobodnih mjesta sudija na nivou Crne Gore (u daljem tekstu: Plan slobodnih mjesta).

Plan slobodnih mjesta sadrži mjesta sudija u svim sudovima koja će biti slobodna u naredne dvije godine.

Plan slobodnih mjesta sačinjava se na osnovu procjene potrebe za popunom mjesta sudija dobrovoljnim premještanjem, napredovanjem i javnim oglašavanjem za prvi izbor sudija u sudovima za prekršaje, osnovnim sudovima, Privrednom sudu i Upravnom sudu, kao i za jedno mjesto sudije Vrhovnog suda iz člana 38 stav 9 ovog zakona.

Plan slobodnih mjesta donosi Sudski savjet, najkasnije do kraja kalendarske godine za naredne dvije godine.

Plan slobodnih mjesta može se izmijeniti ako se tokom godine izmijene okolnosti na osnovu kojih je izvršena procjena za popunu slobodnih mjesta sudija iz stava 2 ovog člana.

5. Postupak izbora sudija osnovnog suda

Javno oglašavanje slobodnih mjesta

Član 45

Slobodna mjesta sudija u osnovnim sudovima popunjavaju se putem internog oglasa za dobrovoljno premještanje sudije iz jednog u drugi osnovni sud.

Ako slobodna mjesta sudija nijesu popunjena u skladu sa stavom 1 ovog člana, sudije u osnovnim sudovima biraju se na osnovu javnog oglasa.

Javni oglas za popunu slobodnih mjesta sudija u osnovnim sudovima na nivou Crne Gore Sudski savjet objavljuje u "Službenom listu Crne Gore" i u jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.

Prijava na javni oglas

Član 46

Prijava na javni oglas, sa dokazima o ispunjavanju uslova za izbor sudija u osnovnim sudovima, podnosi se Sudskom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa za popunu slobodnih mjesta sudija u osnovnim sudovima, na obrascu koji utvrđuje Sudski savjet.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Protiv odluke o odbacivanju neblagovremene ili nepotpune prijave podnosilac prijave može pokrenuti upravni spor.

Kriterijumi za izbor sudije koji se prvi put bira

Član 47

Kriterijumi za izbor sudije koji se prvi put bira su:

1) ocjena na pisanom testu iz člana 48 ovog zakona, odnosno ocjena na pravosudnom ispitu u skladu sa zakonom kojim se uređuje polaganje pravosudnog ispita;

2) ocjena intervjua sa kandidatom.

Pisano testiranje

Član 48

Sudski savjet sprovodi pisano testiranje lica koja se prvi put biraju za sudiju osnovnog suda, koja ispunjavaju zakonom propisane uslove i čije su prijave blagovremene i potpune, preko komisije koju čine tri člana Sudskog savjeta, od kojih su dva iz reda sudija i jedan iz reda uglednih pravnika.

Pisano testiranje ne sprovodi se za lica iz stava 1 ovog člana, koja su ocijenjena na pravosudnom ispitu.

Pisani test priprema komisija iz stava 1 ovog člana, i obuhvata izradu odluke iz krivične i građanske oblasti.

Pisani test izrađuje se pod šifrom.

Ocjenjivanje pisanog testa vrši se određenim brojem bodova kojima se boduje forma odluke, primjena prava i obrazloženje razloga za odluku, tako da se može ostvariti najviše 80 bodova i to za izradu odluke iz krivične oblasti do 40 bodova, a za izradu odluke iz građanske oblasti do 40 bodova.

Pisani test pregleda komisija iz stava 1 ovog člana, i sa predlogom ocjene dostavlja ga svim članovima Sudskog savjeta.

Sudski savjet utvrđuje ocjenu pisanog testa.

Sprovođenje pisanog testiranja uređuje se poslovnikom Sudskog savjeta.

Intervju

Član 49

Sudski savjet obavlja intervju sa licima koja su ostvarila više od 60 bodova na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu.

Na intervjuu se ocjenjuje:

- motivisanost za rad u sudu;

- komunikativnost;

- sposobnost za donošenje odluka i rješavanje sukoba;

- razumijevanje uloge sudije u društvu.

Ocjenjivanje po osnovu kriterijuma iz stava 2 ovog člana, vrši se tako što svaki član Sudskog savjeta utvrđuje broj bodova za svako lice, pri čemu lice na intervjuu može ostvariti najviše 20 bodova.

Konačna ocjena na intervjuu predstavlja prosječan broj bodova, koji se utvrđuje na osnovu broja bodova svakog člana Sudskog savjeta.

Lice koje na osnovu ocjene intervjua ostvari manje od 15 bodova ne može biti na rang listi kandidata za sudiju.

Sudski savjet može prilikom obavljanja intervjua koristiti stručnu pomoć psihologa.

Rang lista kandidata za sudiju

Član 50

Na osnovu ocjene na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu i ocjene intervjua sačinjava se rang lista kandidata za sudiju (u daljem tekstu: rang lista) prema ostvarenom broju bodova.

Ako dva kandidata na rang listi imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji ima više bodova na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu, a ako kandidati imaju isti broj bodova na pisanom testu odnosno pravosudnom ispitu, prednost ima kandidat koji je pripadnik manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Ako se na način iz stava 2 ovog člana ne može utvrditi prednost kandidata, Sudski savjet vrši izbor tajnim glasanjem.

Izbor i raspoređivanje kandidata za sudiju

Član 51

Sudski savjet donosi odluku o izboru onolikog broja kandidata za sudiju koliko je oglašenih slobodnih mjesta sudija, prema redosljedu sa rang liste, kao i o raspoređivanju kandidata za sudiju na inicijalnu obuku u Osnovni sud u Podgorici.

Prava prijavljenih lica

Član 52

Lice koje se prijavilo na javni oglas za izbor sudije u osnovnom sudu ima pravo da izvrši uvid u dokumentaciju, pisani test i ocjenu lica koja su se prijavila na taj javni oglas, u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o raspoređivanju kandidata za sudiju.

Lica iz stava 1 ovog člana, mogu pokrenuti upravni spor protiv odluke Sudskog savjeta iz člana 51 stav 1 ovog zakona.

Prava i obaveze kandidata za sudiju

Član 53

Kandidat za sudiju za vrijeme trajanja inicijalne obuke zasniva radni odnos u Osnovnom sudu u Podgorici do donošenja odluke o izboru.

Kandidat za sudiju ima pravo na zaradu u iznosu od 70% zarade sudije u osnovnom sudu.

Na kandidata za sudiju u pogledu prava i obaveza iz rada i po osnovu rada koja nijesu uređena ovim zakonom primjenjuju se propisi kojima se uređuju prava i obaveze državnih službenika.

Inicijalna obuka

Član 54

Kandidati za sudiju obavezni su da završe inicijalnu obuku koja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela i traje 18 mjeseci.

Teorijski dio inicijalne obuke sprovodi pravno lice za obuku sudija,osnovano posebnim zakonom (u daljem tekstu: pravno lice za obuku sudija), a praktični dio inicijalne obuke sprovodi se u Osnovnom sudu u Podgorici.

Inicijalna obuka sprovodi se po programu inicijalne obuke.

Praktični dio inicijalne obuke sprovodi se pod nadzorom mentora koga određuje Sudski savjet.

Ocjenu kandidata za sudiju za vrijeme inicijalne obuke utvrđuje Sudski savjet, na osnovu izvještaja pravnog lica ovlašćenog za obuku sudija i mentora o sprovedenoj obuci.

Ocjena iz stava 5 ovog člana, može biti zadovoljava ili ne zadovoljava i mora biti obrazložena.

Program inicijalne obuke i način ocjenjivanja kandidata za sudiju sprovodi se, a uslovi za izbor mentora propisuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje obuka sudija.

Odluka o izboru

Član 55

Kandidata za sudiju koji je dobio ocjenu zadovoljava na inicijalnoj obuci Sudski savjet bira za sudiju osnovnog suda.

Pravo na izbor osnovnog suda u koji će biti raspoređen, kandidat za sudiju ostvaruje prema redosljedu na rang listi iz člana 50 ovog zakona.

Sudski savjet odluku o raspoređivanju u osnovni sud izabranih sudija donosi na osnovu prava izbora kandidata iz stava 2 ovog člana.

Kandidatu za sudiju koji dobije ocjenu ne zadovoljava na inicijalnoj obuci prestaje radni odnos, po sili zakona, danom konačnosti odluke o ocjenjivanju.

Kandidatu za sudiju koji odbije raspoređivanje iz stava 3 ovog člana, .prestaje radni odnos po sili zakona.

6. Izbor sudija suda za prekršaje

Javno oglašavanje

Član 56

Slobodna sudijska mjesta u sudovima za prekršaje popunjavaju se putem internog oglasa za dobrovoljno premještanje sudije iz jednog u drugi sud za prekršaje.

Sudski savjet u skladu sa Planom slobodnih mjesta objavljuje javni oglas za mjesta sudija u sudovima za prekršaje.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica, shodno se primjenjuju odredbe čl. 45, 46 i 52 ovog zakona.

Pisano testiranje

Član 57

Pisano testiranje lica čije su prijave za sudiju suda za prekršaje blagovremene i potpune obuhvata izradu odluke iz nadležnosti suda za prekršaje.

Na postupak sprovođenja pisanog testa, obavljanje intervjua i ocjenjivanje lica iz stava 1 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe čl. 48 i 49 ovog zakona.

Odluka o izboru kandidata za sudiju

Član 58

Na osnovu ocjene pisanog testa, odnosno pravosudnog ispita i intervjua, prema kriterijumima iz člana 47 ovog zakona, sačinjava se rang lista kandidata za sudiju suda za prekršaje.

Kandidat za sudiju suda za prekršaje ima ista prava i obaveze kao kandidat za sudiju osnovnog suda.

Na postupak sačinjavanja rang liste iz stava 1 ovog člana, donošenje odluke o izboru i raspoređivanju kandidata za sudiju suda za prekršaje, shodno se primjenjuju odredbe čl. 50 i 55 ovog zakona.

Inicijalna obuka

Član 59

Kandidati za sudiju suda za prekršaje obavezni su da završe inicijalnu obuku koja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela i traje devet mjeseci.

Na program i sprovođenje inicijalne obuke, kao i ocjenjivanja inicijalne obuke shodno se primjenjuju odredbe člana 54 ovog zakona.

Odluka o izboru

Član 60

Kandidata za sudiju suda za prekršaje koji je dobio ocjenu zadovoljava na inicijalnoj obuci Sudski savjet bira za sudiju suda za prekšaje.

Pravo na izbor suda za prekršaje u koji će biti raspoređen, kandidat za sudiju ostvaruje prema redosljedu na rang listi.

Sudski savjet odluku o raspoređivanju u sud za prekršeje izabranih sudija donosi na osnovu prava izbora kandidata iz stava 2 ovog člana.

Kandidatu za sudiju koji dobije ocjenu ne zadovoljava na inicijalnoj obuci prestaje radni odnos, po sili zakona, danom konačnosti odluke o ocjenjivanju.

Kandidatu za sudiju koji odbije raspoređivanje iz stava 3 ovog člana, .prestaje radni odnos po sili zakona.

7. Izbor sudija Upravnog suda i Privrednog suda

Javno oglašavanje

Član 61

Sudski savjet u skladu sa Planom slobodnih mjesta objavljuje javni oglas za mjesto sudije u Upravnom sudu, odnosno Privrednom sudu.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica, shodno se primjenjuju odredbe čl. 45, 46 i 52 ovog zakona.

Pisano testiranje

Član 62

Pisano testiranje lica čije su prijave za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda blagovremene i potpune obuhvata izradu odluke iz nadležnosti Upravnog suda, odnosno Privrednog suda.

Na postupak sprovođenja pisanog testa, obavljanje intervjua i ocjenjivanje, shodno se primjenjuju odredbe čl. 48 i 49 ovog zakona.

Odluka o izboru kandidata za sudiju

Član 63

Na osnovu ocjene pisanog testa, odnosno pravosudnog ispita i intervjua, prema kriterijumima iz člana 47 ovog zakona, sačinjava se rang lista kandidata za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda.

Sudski savjet vrši izbor onolikog broja kandidata za sudiju iz stava 1 ovog člana, koliko je oglašenih slobodnih sudijskih mjesta, prema redosljedu sa rang liste i donosi odluku o rasporedu kandidata za sudiju u Upravnom sudu odnosno Privrednom sudu.

Kandidat za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda ima ista prava i obaveze kao kandidat za sudiju osnovnog suda.

Na postupak sačinjavanja rang liste iz stava 1 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe člana 50 ovog zakona.

Inicijalna obuka

Član 64

Kandidati za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda obavezni su da završe inicijalnu obuku koja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela i traje najmanje tri mjeseca za Upravni sud, odnosno šest mjeseci za Privredni sud.

Na program i sprovođenje inicijalne obuke kandidata iz stava 1 ovog člana, kao i ocjenjivanje u toku inicijalne obuke, shodno se primjenjuje član 54 ovog zakona.

Odluka o izboru

Član 65

Kandidata za sudiju koji je dobio ocjenu zadovoljava na inicijalnoj obuci Sudski savjet bira za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda.

Kandidatu za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda koji dobije ocjenu ne zadovoljava na inicijalnoj obuci prestaje radni odnos, po sili zakona, danom konačnosti odluke o ocjenjivanju.

8. Izbor sudija Vrhovnog suda

Javno oglašavanje

Član 66

Sudski savjet u skladu sa Planom slobodnih mjesta objavljuje javni oglas za mjesto sudije u Vrhovnom sudu iz člana 38 stav 9 ovog zakona.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica, shodno se primjenjuju odredbe čl. 45, 46 i 52 ovog zakona.

Kriterijumi

Član 67

Kriterijumi za izbor sudije Vrhovnog suda iz člana 38 stav 9 ovog zakona su stručno znanje i sposobnost za vršenje sudijske funkcije.

Stručno znanje cijeni se na osnovu podkriterijuma:

1) stručno usavršavanje (kontinuirana obuka i drugi oblici obuke);

2) objavljeni naučni i stručni radovi i druge aktivnosti u struci.

Sposobnost za vršenje sudijske funkcije cijeni se na osnovu podkriterijuma:

1) radno iskustvo;

2) kvantitet i kvalitet rada;

3) motivisanost za rad u Vrhovnom sudu;

4) komunikativnost;

5) sposobnost za donošenje odluka;

6) razumijevanje uloge sudije u društvu.

Ocjena kriterijuma

Član 68

Stručno znanje kandidata za sudiju Vrhovnog suda iz člana 38 stav 9 ovog zakona, cijeni se na osnovu dokaza priloženih uz prijavu kandidata, a sposobnost za vršenje sudijske funkcije cijeni se na osnovu mišljenja i intervjua.

Mišljenje

Član 69

Sudski savjet pribavlja mišljenje o stručnim sposobnostima za vršenje sudijske funkcije za prijavljena lica, i to:

- od proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva, ako je obavljao tužilačku funkciju;

- od proširene sjednice Vrhovnog suda ako je obavljao sudijsku funkciju;

- od Upravnog odbora Advokatske komore Crne Gore ako je radio kao advokat;

- od stručnog organa fakulteta, na kojem je obavljao nastavnu djelatnost;

- od nadležnih organa drugih subjekata kod kojih je obavljao pravne poslove.

Mišljenje iz stava 1 ovog člana, sadrži podatke o radnom iskustvu, kvantitetu i kvalitetu rada kandidata za sudiju Vrhovnog suda iz člana 38 stav 9 ovog zakona.

Intervju

Član 70

Sudski savjet obavlja intervju sa kandidatima za sudiju Vrhovnog suda koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, na kojem se ocjenjuje:

1) motivisanost za rad u Vrhovnom sudu;

2) komunikativnost;

3) sposobnost za donošenje odluka;

4) razumijevanje uloge sudije u društvu.

Odluka

Član 71

Na osnovu dokaza priloženih uz prijavu kandidata, mišljenja iz člana 69 ovog zakona i obavljenog intervjua iz člana 70 ovog zakona, Sudski savjet sačinjava rang listu.

Na sačinjavanje rang liste iz stava 1 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe člana 50 ovog zakona.

Sudski savjet vrši izbor sudije Vrhovnog suda prema redosljedu sa rang liste iz stava 1 ovog člana.

9. Napredovanje sudija

Uslovi za napredovanje

Član 72

Sudija ima pravo da napreduje izborom u sud višeg stepena, odnosno državni tužilac ima pravo da napreduje izborom u sud, ako je njegov rad ocijenjen ocjenom odličan ili dobar u skladu sa zakonom i ukoliko ispunjava posebne uslove propisane za izbor u taj sud.

Sudija, odnosno državni tužilac može da napreduje u Vrhovni sud ako je ocijenjen ocjenom odličan i ukoliko ispunjava posebni uslov za izbor u Vrhovni sud iz člana 38 stav 8 ovog zakona.

Javno oglašavanje

Član 73

U postupku napredovanja oglašavaju se slobodna mjesta sudija u višem sudu, Višem sudu za prekršaje, Apelacionom sudu i Vrhovnom sudu u skladu sa Planom slobodnih mjesta.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica, shodno se primjenjuju odredbe čl. 45, 46 i 52 ovog zakona.

Kriterijumi za sudiju koji napreduje

Član 74

Kriterijumi za izbor sudije koji napreduje su:

1) ocjena rada sudije, odnosno državnog tužioca;

2) ocjena intervjua sa kandidatom.

Po osnovu kriterijuma iz stava 1 tačka 1 ovog člana kandidatu pripada 60 bodova za ocjenu dobar i 80 bodova za ocjenu odličan, a po osnovu intervjua do 20 bodova.

Odluka o izboru

Član 75

Sudski savjet sa prijavljenim kandidatima obavlja intervju.

Na osnovu ocjene rada i ocjene intervjua iz člana 74 ovog zakona, sačinjava se rang lista.

Ako dva kandidata na rang listi imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji ima više bodova po osnovu ocjene rada, a ako kandidati imaju isti broj bodova po ovom osnovu, prednost ima kandidat koji je pripadnik manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Ako se na način iz stava 3 ovog člana ne može utvrditi prednost kandidata, Sudski savjet vrši žrijebanje.

Sudski savjet donosi odluku o izboru sudije u sud višeg stepena na osnovu redosljeda na rang listi, utvrđenoj u skladu sa st. 3 i 4 ovog člana.

Na postupak sprovođenja intervjua shodno se primjenjuje član 49 ovog zakona.

10. Izbor sudija-porotnika

Uslovi za sudije-porotnike

Član 76

Za sudiju-porotnika može biti birano lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima, ima visoku školsku spremu, poslovnu sposobnost i navršenih 30 godina života.

Postupak izbora sudija-porotnika

Član 77

Predsjednik suda oglašava slobodna mjesta sudija-porotnika u sudu u jednom od štampanih medija.

Predsjednik suda obavlja razgovor sa prijavljenim kandidatima koji ispunjavaju uslove iz člana 76 ovog zakona i na osnovu obavljenog razgovora, sačinjava listu kandidata, koju dostavlja Sudskom savjetu sa mišljenjem sjednice sudija o svakom kandidatu.

Sudski savjet bira sudije-porotnike na osnovu liste i mišljenja iz stava 2 ovog člana.

Objavljivanje odluke o izboru

Član 78

O izboru sudije-porotnika Sudski savjet obavještava izabranog kandidata, druge kandidate sa liste za izbor i sud u koji se bira sudija-porotnik.

Odluka o izboru sudije-porotnika objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

11. Zakletva i stupanje na dužnost

Zakletva i stupanje na dužnost sudije

Član 79

Sudija stupa na dužnost danom polaganja zakletve.

Sudije polažu zakletvu pred Sudskim savjetom, najkasnije u roku od 15 dana od dana izbora.

Sudija-porotnik polaže zakletvu pred predsjednikom Sudskog savjeta ili članom Sudskog savjeta.

Tekst zakletve

Član 80

Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se da ću sudijsku funkciju vršiti savjesno, samostalno, nepristrasno, pošteno, pravično i odgovorno po Ustavu i zakonu".

Zakletva se polaže izgovaranjem i potpisivanjem teksta zakletve.

Ako sudija ili sudija porotnik ne položi, odnosno odbije da položi zakletvu, smatra se da nije izabran.

Sudija koji je izabran u postupku napredovanja u sud višeg stepena ne izgovara tekst zakletve iz stava 1 ovog člana, već simbolično potpisuje tekst zakletve.

Službena legitimacija

Član 81

Sudija i predsjednik suda imaju službenu legitimaciju.

Službenu legitimaciju izdaje Sudski savjet na propisanom obrascu i vodi evidenciju izdatih službenih legitimacija.

Obrazac i način izdavanja službenih legitimacija sudija i predsjednika sudova i način vođenja evidencija izdatih službenih legitimacija propisuje organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo).

IV. UPUĆIVANjE I PREMJEŠTAJ SUDIJA

Upućivanje u drugi sud uz pristanak sudije

Član 82

Sudija vrši sudijsku funkciju u sudu u koji je izabran.

Sudski savjet može sudiju, uz njegov pristanak, na vrijeme do jedne godine uputiti u drugi sud istog ili nižeg stepena, ako zbog izuzeća ili spriječenosti sudije tog suda da obavlja sudijsku funkciju ili zbog postojanja velikog broja neriješenih predmeta koji se sa postojećim brojem sudija ne može riješiti ili iz drugih opravdanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u sudu u koji se sudija upućuje.

U slučajevima iz stava 2 ovog člana, sudija ostvaruje zaradu u sudu u koji je upućen.

Naknadu troškova nastalih usljed upućivanja sudije u drugi sud snosi sud u koji je sudija upućen, u skladu sa propisima kojima se uređuje naknada troškova državnim službenicima i namještenicima.

Postupak za privremeno upućivanje u drugi sud

Član 83

Sudski savjet donosi odluku o privremenom upućivanju sudije iz člana 82 ovog zakona, na zahtjev predsjednika suda u koji se sudija upućuje.

Prije donošenja odluke o privremenom upućivanju sudije iz člana 82 ovog zakona, Sudski savjet obavlja konsultacije sa predsjednikom suda koji je podnio zahtjev, sudijom koji se privremeno upućuje i predsjednikom suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju.

Troškove nastale usljed upućivanja sudije u skladu sa stavom 1 ovog člana, snosi sud u koji se sudija privremeno upućuje.

Upućivanje u drugi organ

Član 84

Sudski savjet može sudiju, uz njegov pristanak, na vrijeme do tri godine, uputiti u Ministarstvo, pravno lice ovlašćeno za obuku sudija ili Sekretarijat Sudskog savjeta radi učešća u poslovima tih organa koji se odnose na unaprjeđenje rada sudova, a naročito na uvođenje međunarodnih standarda u rad sudova.

Upućivanje iz stava 1 ovog člana, vrši se na predlog starješine organa u koji se sudija upućuje, po prethodno pribavljenom mišljenju predsjednika suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju i saglasnosti sudije.

Za vrijeme rada u organu u koji je upućen sudija ne vrši sudijsku funkciju.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, sudija zadržava svoju zaradu, a troškove nastale usljed upućivanja sudije snosi organ u koji se sudija upućuje.

Premještanje na rad u drugi sud bez pristanka sudije

Član 85

U slučaju reorganizacije sudova kojom se smanjuje ili ukida broj mjesta sudija, Sudski savjet može sudiju premjestiti na rad u drugi sud, bez njegovog pristanka.

Trajno dobrovoljno raspoređivanje sudija

Član 86

Sudski savjet objavljuje interni oglas za popunu slobodnih mjesta sudija na svojoj internet stranici.

Pravo da se prijave na interni oglas imaju sudije koje žele da se trajno rasporede u drugi sud istog ili nižeg stepena.

Sudski savjet sačinjava listu kandidata za raspoređivanje iz stava 2 ovog člana, prema rezultatima rada u posljednje tri godine, odnosno prema ocjeni rada koju je sudija ostvario u skladu sa ovim zakonom.

Sudski savjet na osnovu liste kandidata iz stava 3 ovog člana, donosi odluku o raspoređivanju sudije u drugi sud istog stepena, vodeći računa o potrebama suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju i suda u koji se raspoređuje.

V. OCJENjIVANjE SUDIJA

Cilj ocjenjivanja

Član 87

Rad sudija, osim sudija Vrhovnog suda, ocjenjuje se, svake tri godine, radi procjene njihove stručnosti, kvantiteta i kvaliteta rada, etičnosti i potrebe za obukom, kao i u svrhu napredovanja u sud višeg stepena.

Ocjene rada sudije su odličan, dobar, zadovoljava i ne zadovoljava.

Ocjenjivanje rada sudije sprovodi se prije isteka roka iz stava 1 ovog člana, ako:

1) je sudija ocijenjen ocjenom ne zadovoljava,

2) se sudija prijavio na oglas za napredovanje u sud višeg stepena, a nema ocjenu ili je od prethodno utvrđene ocjene proteklo više od dvije godine.

U slučaju iz stava 3 tačka 1 ovog člana, ocjenjivanje rada sudije sprovešće se po isteku roka od jedne godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrđena ta ocjena.

Ocjenjivanje rada sudije neće se sprovoditi ako je sudija, u periodu za koji se vrši ocjenjivanje iz stava 1 ovog člana, bio odsutan najmanje jednu godinu.

Komisija za ocjenjivanje

Član 88

Ocjenjivanje sudija vrši Komisija za ocjenjivanje rada sudija koju obrazuje Sudski savjet (u daljem tekstu: Komisija za ocjenjivanje).

Komisiju za ocjenjivanje čine predsjednik Vrhovnog suda i četiri člana Sudskog savjeta, od kojih su tri iz reda sudija i jedan iz reda uglednih pravnika.

Odluku o ocjeni rada sudije Komisija za ocjenjivanje donosi, na predlog vijeća sudija za ocjenjivanje rada sudija koje čine predsjednik suda u kojem se sudija ocjenjuje i četiri sudije iz sudova višeg stepena (u daljem tekstu: vijeće sudija za ocjenjivanje).

Vijeća sudija za ocjenjivanje obrazuje Sudski savjet.

Sudski savjet može donijeti odluku o izuzeću člana Komisije za ocjenjivanje, odnosno vijeća sudija za ocjenjivanje.

Način rada Komisije za ocjenjivanje i vijeća za ocjenjivanje, kao i slučajevi i način izuzeća članova Komisije za ocjenjivanje i vijeća sudija za ocjenjivanje, uređuju se poslovnikom Sudskog savjeta.

Kriterijumi za ocjenjivanje

Član 89

Kriterijumi za ocjenjivanje rada sudija su:

1) stručno znanje;

2) opšte sposobnosti za vršenje sudijske funkcije.

Stručno znanje sudije

Član 90

Stručno znanje sudije ocjenjuje se na osnovu sljedećih podkriterijuma:

1) kvantitet i kvalitet rada;

2) priprema za suđenje;

3) sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji i vještine vođenja ročišta;

4) stručno usavršavanje.

Kvantitet i kvalitet rada ocjenjuje se na osnovu broja predmeta u radu, broja završenih predmeta, ukinutih odluka, broja otvorenih pretresa i rasprava od strane drugostepenog suda, usvojenih kontrolnih zahtjeva, odluka izrađenih u zakonskom roku i kvaliteta obrazloženja.

Po osnovu kvantiteta rada sudija će biti ocijenjen ocjenom ne zadovoljava ukoliko mu rezultati rada budu preko 20% ispod prosječnih mjerila kvantiteta rada u određenoj vrsti predmeta koje utvrđuje Sudski savjet prema veličini suda, ako sudija za to ne da opravdane razloge.

Priprema za suđenje ocjenjuje se na osnovu tačno definisanih radnji koje treba sprovesti na pripremnom ročištu i dokaza koje treba izvesti uz njihovu koncentraciju.

Sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji ocjenjuje se na osnovu sposobnosti sudije da organizuje i djelotvorno izvršava procesne i druge radnje u skladu sa načelom efikasnosti i ekonomičnosti postupka, a vještina vođenja ročišta na osnovu sposobnosti sudije da na jasan i razumljiv način rukovodi ročištem uz poštovanje procesne uloge stranaka u postupku.

Stručno usavršavanje ocjenjuje se na osnovu svih aktivnosti sudije koje preduzima radi unaprjeđenja i primjene znanja i metoda u radu.

Opšte sposobnosti

Član 91

Opšte sposobnosti za vršenje sudijske funkcije ocjenjuju se na osnovu sljedećih podkriterijuma:

1) vještina komunikacije;

2) sposobnost prilagođavanja promijenjenim okolnostima;

3) učestvovanje u različitim stručnim aktivnostima;

4) sposobnost organizacije i koordinacije zaposlenih u sudu.

Vještina komunikacije ocjenjuje se na osnovu iskazivanja poštovanja prema strankama, kolegama i zaposlenima u sudu, u vršenju sudijske funkcije.

Sposobnost prilagođavanja promijenjenim okolnostima ocjenjuje se na osnovu sposobnosti prilagođavanja strukturalnim i organizacionim promjenama u sudu u kojem vrši sudijsku funkciju, promjenama zakona i procesnih pravila, kao i novim tehnologijama i pravilima rada.

Učestvovanje u različitim stručnim aktivnostima ocjenjuje se na osnovu učešća sudije u obukama i drugim stručnim aktivnostima.

Sposobnost organizacije i koordinacije zaposlenih u sudu ocjenjuje se na osnovu sposobnosti sudije da sarađuje, organizuje i kontroliše rad savjetnika, pripravnika i zaposlenih koji rade sa njim.

Izvori ocjenjivanja

Član 92

Ocjenjivanje rada sudije po kriterijumima iz člana 89 ovog zakona vrši se uvidom u:

1) pet pravosnažno završenih predmeta koji se biraju metodom slučajnog uzorka;

2) pet pravosnažno završenih predmeta koje sam sudija izabere;

3) pet pravosnažno završenih predmeta u kojima su odluke ukinute, koje se biraju metodom slučajnog uzorka;

4) statistički izvještaj o radu sudije, koji sadrži podatke o radu sudije, podatke iz evidencije o sudijama, podatke o broju pritužbi i odlukama po pritužbama na rad sudije, podatke o broju kontrolnih zahtjeva u predmetima sudije i odlukama po kontrolnim zahtjevima, kao i podatke o broju predmeta u kojima sudska odluka nije izrađena u zakonskom roku;

5) zapisnike dobijene kontrolom rada suda; i

6) izvještaj pravnog lica za obuku sudija ovlašćenog za obuku sudija.

Pravila o odabiru predmeta

Član 93

Predmeti iz člana 92 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona, biraju se između pravosnažno završenih predmeta u periodu za koji se vrši ocjenjivanje, a u kojima je sudija postupao kao sudija pojedinac, sudija izvjestilac ili predsjednik vijeća pri čemu se, pored predmeta u kojima je sudija postupao u sudu u kojem vrši sudijsku funkciju, uzimaju u obzir i predmeti po kojima je sudija postupao u sudovima u koje je bio upućen, u skladu sa zakonom.

Odabir predmeta iz stava 1 ovog člana, vrši se nakon početka ocjenjivanja sudije, pri čemu je prisustvo sudije obavezno.

Način odabira predmeta metodom slučajnog uzorka bliže se uređuje poslovnikom Sudskog savjeta.

Izvještaj sudije

Član 94

Sudija čiji se rad ocjenjuje, na propisanom obrascu, sačinjava izvještaj koji sadrži opis njegovih sudijskih aktivnosti prema kriterijumima i podkriterijumima propisanim ovim zakonom, ocjenu sopstvenog rada, uz navođenje predmeta koje je sam odabrao za ocjenjivanje.

Izvještaj iz stava 1 ovog člana sudija dostavlja predsjedniku suda u kojem vrši sudijsku funkciju, u roku od osam dana od dana kad je započelo ocjenjivanje.

Predsjednik suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju dostavlja izvještaj iz stava 1 ovog člana i dokumentaciju potrebnu za ocjenjivanje sudije iz člana 92 ovog zakona, i vijeću sudija za ocjenjivanje, u roku od pet dana od dana prijema izvještaja sudije.

Izvještaj i predlog vijeća sudija za ocjenjivanje

Član 95

Vijeće sudija za ocjenjivanje sačinjava izvještaj o ocjenjivanju sudije po kriterijumima i podkriterijumima propisanim ovim zakonom, u roku od 30 dana od dostavljanja dokumentacije iz člana 92 ovog zakona.

Na osnovu izvještaja iz stava 1 ovog člana i izvještaja sudije iz člana 94 ovog zakona, vijeće sudija za ocjenjivanje sačinjava predlog ocjene sudije koji se ocjenjuje i upućuje ga Komisiji za ocjenjivanje.

Izjašnjenje na predlog ocjene

Član 96

Komisija za ocjenjivanje dostavlja predlog ocjene iz člana 95 ovog zakona sudiji čiji se rad ocjenjuje, koji ima pravo da se o tom predlogu izjasni, u roku od pet dana od dana dostavljanja predloga ocjene.

Komisija za ocjenjivanje može tražiti dodatne podatke i objašnjenja od vijeća za ocjenjivanje.

Komisija za ocjenjivanje može pozvati na razgovor sudiju prije utvrđivanja konačne ocjene radi razjašnjenja određenih pitanja.

Utvrđivanje ocjene

Član 97

Sudija se ocjenjuje ocjenom odličan ako je njegov rad po svim podkriterijumima ocijenjen ocjenom odličan, odnosno po dva podkriterijuma dobar, a po ostalim odličan.

Sudija se ocjenjuje ocjenom dobar ako je njegov rad po najmanje pet podkriterijuma ocijenjen ocjenom dobar.

Sudija se ocjenjuje ocjenom zadovoljava ako je njegov rad po najmanje četiri podkriterijuma ocijenjen ocjenom zadovoljava.

Sudija se ocjenjuje ocjenom ne zadovoljava ako je po najmanje dva podkriterijuma ocijenjen ocjenom ne zadovoljava.

Ocjena

Član 98

Odluka Komisije za ocjenjivanje je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Pravosnažna odluka o ocjeni sudije upisuje se u evidenciju sudija.

Posljedice ocjene

Član 99

Sudija koji je ocijenjen ocjenom zadovoljava i ocjenom ne zadovoljava upućuje se na program obavezne kontinuirane obuke, u skladu sa zakonom kojim se uređuje obuka sudija.

Sudija koji je ocijenjen ocjenom odličan ili dobar može da napreduje u sud višeg stepena.

Ako sudija koji je ocijenjen ocjenom odličan ne napreduje u sud višeg stepena u roku od jedne godine od dana kad je ocijenjen ocjenom odličan, ima pravo na zaradu u visini zarade predsjednika suda u kojem vrši sudijsku funkciju, sve do izbora u viši sud ili dobijanja niže ocjene od ocjene odličan.

Ocjenjivanje predsjednika sudova

Član 100

Ocjenjivanje predsjednika suda vrši Komisija za ocjenjivanje.

Ocjenjivanje predsjednika suda vrši se na osnovu predloga ocjene vijeća za ocjenjivanje sudija u čijem sastavu je, pored sudija iz člana 88 stav 3 ovog zakona, i predsjednik Višeg suda za prekršaje kad se ocjenjuje predsjednik suda za prekršaje, odnosno predsjednik višeg suda kad se ocjenjuje predsjednik osnovnog suda sa područja tog višeg suda, predsjednik Apelacionog suda kad se ocjenjuje predsjednik Privrednog suda i predsjednici viših sudova, odnosno predsjednik Vrhovnog suda kad se ocjenjuju predsjednik Upravnog suda i Apelacionog suda.

Predlog ocjene iz stava 2 ovog člana, sadrži ocjenu rada predsjednika suda kao predsjednika i kao sudije.

Predsjednik suda kao predsjednik suda ocjenjuje se ocjenom dobar i ne zadovoljava.

Ako predsjednik suda dobije ocjenu ne zadovoljava, razrješava se funkcije predsjednika suda.

Postupak ocjenjivanja predsjednika suda, kao predsjednika suda, vrši se po postupku i na način propisan ovim zakonom.

Posebna pravila za ocjenjivanje

Član 101

Postupak ocjenjivanja i indikatore za sačinjavanje izvještaja i predloga ocjene na osnovu kriterijuma propisanih za sudije, kao i kriterijume za ocjenjivanje i indikatore za sačinjavanje izvještaja i predloga ocjene predsjednika suda, bliže uređuje Sudski savjet posebnim pravilima.

VI. NESPOJIVOST I PRESTANAK SUDIJSKE FUNKCIJE

Mišljenje o drugim aktivnostima

Član 102

Na zahtjev predsjednika suda, odnosno sudije Sudski savjet daje mišljenje o tome da li se određene aktivnosti smatraju profesionalnim obavljanjem djelatnosti koja je nespojiva sa vršenjem sudijske funkcije.

Sudija koji obavlja naučnu, obrazovnu i umjetničku djelatnost, kao i aktivnosti zaštićene autorskim pravom ne smatra se da profesionalno obavlja drugu djelatnost u smislu Ustava.

Odobrenje za pritvor

Član 103

Kad nadležni sud ocijeni da postoje razlozi da se protiv sudije odredi pritvor, zbog krivičnog djela učinjenog u obavljanju sudijske funkcije, dužan je da od Sudskog savjeta odmah zatraži da odluči da li odobrava određivanje pritvora.

Odluku iz stava 1 ovog člana, Sudski savjet donosi u roku od 24 časa od časa prijema zahtjeva.

Izuzetno, od stava 2 ovog člana, ako se određivanje pritvora traži protiv sudije zbog krivičnog djela organizovanog kriminala, visoke korupcije ili pranja novca iz nadležnosti Specijalnog odjeljenja u Višem sudu u Podgorici učinjenog u obavljanju sudijske funkcije, Sudski savjet odluku iz stava 1 ovog člana, donosi u roku od 6 časova od časa prijema zahtjeva.

Odgovornost za štetu

Član 104

Za štetu koju stranci u postupku prouzrokuje sudija svojim nezakonitim, nestručnim ili nesavjesnim radom u vršenju sudijske funkcije, odgovara država.

Država ima pravo da zahtijeva od sudije naknadu iznosa koji je isplatila stranci u postupku po osnovu prouzrokovane štete iz stava 1 ovog člana, ako je sudija štetu prouzrokovao namjerno.

Ako je sudija prouzrokovao štetu iz stava 1 ovog člana krajnjom nepažnjom, država ima pravo da zahtijeva naknadu iznosa isplaćenog stranci u postupku najviše do 1/3 godišnje neto zarade sudije.

Prestanak funkcije

Član 105

Kad nastupi neki od razloga za prestanak sudijske funkcije, o tome će Sudski savjet odmah obavijestiti: predsjednik suda za sudiju, predsjednik neposredno višeg suda za predsjednika suda, a Opšta sjednica Vrhovnog suda za predsjednika Vrhovnog suda.

Odluku o prestanku funkcije predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika suda, odnosno sudije, Sudski savjet donosi najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja.

Funkcija lica iz stava 2 ovog člana, prestaje na dan donošenja odluke Sudskog savjeta, osim u slučaju prestanka funkcije istekom mandata kad funkcija prestaje danom isteka mandata.

Odluku o prestanku funkcije Sudski savjet dostavlja predsjedniku suda, odnosno sudiji čija je funkcija prestala i sudu u kojem je to lice vršilo funkciju i objavljuje je u "Službenom listu Crne Gore".

Prestanak funkcije predsjednika suda

Član 106

Predsjedniku suda prestaje funkcija:

1) istekom vremena na koje je izabran;

2) kad mu prestane sudijska funkcija;

3) kad sam to zatraži; ili

4) u slučaju ukidanja ili spajanja sudova.

Poništenje odluke o izboru

Član 107

Sudski savjet će poništiti odluku o izboru sudije ako se dokaže da sudija u vrijeme izbora nije ispunjavao uslove za izbor, odnosno ako dobije podatke koji bi, da su bili poznati u vrijeme kad ga je Sudski savjet izabrao, predstavljali razlog da Sudski savjet ne donese odluku o izboru.

Sudski savjet može odložiti datum početka obavljanja sudijske funkcije radi provjere podataka iz stava 1 ovog člana.

Ako Sudski savjet poništi odluku o izboru sudije, na tu dužnost će izabrati prvog sljedećeg kandidata sa rang liste ili će ponoviti postupak izbora sudije ako nema više kandidata.

VII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST I RAZRJEŠENjE

1. Disciplinski postupak

Disciplinski prekršaji

Član 108

Sudija i predsjednik suda kao sudija disciplinski odgovara za lakše, teže i najteže disciplinske prekršaje.

Lakši disciplinski prekršaj sudije je, ako:

1) bez opravdanog razloga ne uzima predmete u rad redom kojim su primljeni u skladu sa zakonom i Sudskim poslovnikom;

2) neopravdano ne dolazi ili kasni na zakazane rasprave, pretrese ili sjednice vijeća;

3) ne pohađa obavezne programe obuke bez opravdanog razloga;

4) ne ispunjava obaveze mentora prilikom inicijalne obuke i obuke pripravnika;

5) ne preduzima zakonom propisane mjere za poštovanje suda i učesnika u postupku.

Teži disciplinski prekršaj sudije je, ako:

1) bez opravdanog razloga ne zakazuje ročišta ili pretrese u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad ili na drugi način odugovlači postupak;

2) bez opravdanog razloga odugovlači postupak ili ne uzima predmet u rad, usljed čega nastupi zastarjelost krivičnog gonjenja ili zastarjelost izvršenja krivičnih sankcija za krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od najmanje jedne godine;

3) bez opravdanog razloga prekorači trostruki zakonom propisani rok za izradu odluke u najmanje tri predmeta;

4) propusti da traži izuzeće u najmanje tri predmeta u kojima je znao da postoji razlog za njegovo obavezno izuzeće u toku jedne kalendarske godine;

5) bez opravdanog razloga ne poštuje program za rješavanje zaostalih predmeta ili ne postupa po odluci po kontrolnom zahtjevu;

6) onemogućava vršenje nadzora u skladu sa zakonom;

7) u vršenju sudijske funkcije ili na javnom mjestu dovodi sebe u stanje ili se ponaša na način koji nije primjeren vršenju sudijske funkcije;

8) se neprimjereno odnosi prema učesnicima u sudskim postupcima i zaposlenima u sudu;

9) iznosi povjerljive informacije koje je saznao postupajući u predmetima ili vršeći sudijsku funkciju;

10) koristi sudijsku funkciju za ostvarivanje svojih privatnih interesa i interesa svoje porodice ili sebi bliskih lica;

11) prihvata poklone ili ne dostavlja podatke o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se uređuje sprječavanje sukoba interesa;

12) neopravdano odsustvuje sa posla pet dana uzastopno;

13) javno iznosi mišljenje o predmetu koji nije postao pravosnažan;

Najteži disciplinski prekršaj sudije je, ako:

1) je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije;

2) nestručno ili nesavjesno obavlja sudijsku funkciju.

Djelo iz stava 4 tačka 1 ovog člana je krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti za koje je propisana kazna zatvora.

Nestručnim ili nesavjesnim obavljanjem sudijske funkcije smatra se ako sudija:

1) bez opravdanih razloga ne ostvaruje najmanje 50% rezultata u pogledu kvantiteta rada u odnosu na prosječna mjerila kvantiteta u određenoj vrsti predmeta koje utvrđuje Sudski savjet, osim ako sudija ne da valjane razloge zbog kojih nije ostvario rezultate u pogledu kvantiteta rada;

2) započne vršenje poslaničke ili druge javne funkcije ili profesionalno obavlja druge djelatnosti;

3) bude ocijenjen dva puta uzastopno ocjenom ne zadovoljava;

4) ako mu je dva puta izrečena disciplinska sankcija za teže disciplinske prekršaje.

Disciplinske sankcije

Član 109

Disciplinske sankcije su opomena, novčana kazna, zabrana napredovanja i razrješenje.

Opomena i novčana kazna u visini od 20% od zarade sudije, u trajanju do tri mjeseca, izriču se za lakše disciplinske prekršaje.

Novčana kazna u visini od 20% do 40% od zarade sudije, u trajanju od tri do šest mjeseci, i zabrana napredovanja izriču se za teže disciplinske prekršaje.

Ako se postupak vodi za dva ili više disciplinska lakša prekršaja sudiji se može izreći disciplinska sankcija za teži disciplinski prekršaj.

Razrješenje se izriče za najteže disciplinske prekršaje.

Zabrana napredovanja podrazumijeva da sudija ne može biti imenovan u sud višeg stepena prije isteka vremena od dvije godine od dana pravosnažnosti odluke kojom mu je izrečena disciplinska sankcija.

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti

Član 110

Ako postoji osnovana sumnja da je sudija izvršio disciplinski prekršaj, predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije mogu podnijeti predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda ili Komisija za praćenje primjene Etičkog kodeksa sudija.

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti predsjednika Vrhovnog suda može podnijeti Opšta sjednica Vrhovnog suda.

U slučaju iz st. 1 i 2 ovog člana, predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda mogu se obratiti Komisiji za praćenje primjene Etičkog kodeksa sudija zahtjevom za davanje mišljenja da li je određeno ponašanje sudije u skladu sa Etičkim kodeksom sudija.

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije mora se podnijeti, bez odlaganja, odmah po saznanju za izvršeni disciplinski prekršaj.

Sadržina predloga

Član 111

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti podnosi se Sudskom savjetu u pisanom obliku i sadrži lične podatke sudije, činjenični i pravni opis disciplinskog prekršaja, predlog za izricanje određene disciplinske sankcije i obrazloženje iz kojeg proizlazi osnovana sumnja da je sudija izvršio disciplinski prekršaj.

Sudski savjet dostavlja predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti disciplinskom tužiocu najkasnije u roku od pet dana od dana prijema predloga.

Disciplinski tužilac

Član 112

Istragu po podnijetom predlogu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sprovodi disciplinski tužilac i zastupa optužni akt u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije.

Disciplinski tužilac ima zamjenika.

Disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika bira Sudski savjet, iz reda sudija sa najmanje 15 godina radnog iskustva kao sudija, na predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda.

Okončanje istrage disciplinskog tužioca

Član 113

Istragu iz člana 112 ovog zakona, disciplinski tužilac mora završiti u roku od 45 dana od dana dostavljanja predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Disciplinski tužilac je vezan činjeničnim opisom disciplinskog prekršaja iz predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Disciplinski tužilac, nakon sprovedene istrage po podnijetom predlogu, može predložiti disciplinskom vijeću, odnosno Sudskom savjetu da:

1) odbaci predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zbog toga što je:

a) podnijet za radnju koja nije propisana kao disciplinski prekršaj,

b) nastupila zastarjelost, ili

c) podnijet od neovlašćenog lica;

2) odbije predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti kao neosnovan, zbog nepostojanja dokaza da je sudija učinio disciplinski prekršaj;

3) podnese optužni predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije.

Ako se ne složi sa predlogom disciplinskog tužioca iz stava 3 tač. 1 i 2 ovog člana, disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet može obavezati disciplinskog tužioca da sprovede istragu i podnese optužni akt.

Nadležni organi za utvrđivanje disciplinske odgovornosti

Član 114

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti za lakše i teže disciplinske prekršaje sprovodi Disciplinsko vijeće po optužnom predlogu disciplinskog tužioca.

Disciplinsko vijeće čine tri člana Sudskog savjeta, i to dva člana iz reda sudija i jedan član iz reda uglednih pravnika koji je predsjednik disciplinskog vijeća.

Članove disciplinskog vijeća i njihove zamjenike imenuje Sudski savjet, na predlog predsjednika Sudskog savjeta.

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti za najteže disciplinske prekršaje sprovodi Sudski savjet po optužnom predlogu disciplinskog tužioca.

Odbrana

Član 115

Sudija čija se odgovornost ispituje ima pravo na branioca.

Na raspravi sudiji se mora omogućiti da iznese svoju odbranu lično, u pisanom obliku ili preko branioca koga sam izabere.

Rasprava

Član 116

U postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti, disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet održava raspravu.

Na raspravu će se pozvati disciplinski tužilac, sudija i njegov branilac.

Disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet će sprovesti dokaze za koje ocijeni da su neophodni za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja.

Ako se sudija čija se disciplinska odgovornost ispituje, bez opravdanog razloga, ne odazove na poziv disciplinskog vijeća, odnosno Sudskog savjeta, sprovešće se postupak u njegovom odsustvu.

Odluka

Član 117

U postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije, Disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet može odlučiti da:

1) odbije optužni predlog kao neosnovan;

2) usvoji optužni predlog i izrekne disciplinsku sankciju.

Prilikom donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske sankcije Disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet nije vezan predlogom disciplinskog tužioca.

Disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet moraju završiti postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije u roku od 60 dana od dana dostavljanja optužnog predloga disciplinskog tužioca.

Rok za izradu odluke

Član 118

Odluka kojom se utvrđuje disciplinska odgovornost sudije i kojom mu se izriče disciplinska sankcija mora biti izrađena i dostavljena sudiji čija se odgovornost utvrđuje i disciplinskom tužiocu, u roku od 15 dana od dana donošenja odluke.

Protiv odluke iz stava 1 ovog člana disciplinski tužilac i sudija čija se odgovornost utvrđuje imaju pravo da podnesu žalbu Vrhovnom sudu koji odlučuje u vijeću od troje sudija.

Vijeće iz stava 2 ovog člana mora odlučiti po žalbi u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.

Zastarjelost

Član 119

Vođenje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije zastarijeva kad proteknu dvije godine od dana izvršenog lakšeg disciplinskog prekršaja, odnosno četiri godine od dana izvršenog težeg disciplinskog prekršaja i šest godina od dana izvršenog najtežeg disciplinskog prekršaja.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, rok zastarjelosti za vođenje postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti u slučaju osude za krivično djelo koje je sudiju učinilo nedostojnim za vršenje sudijske funkcije počinje da teče od dana pravosnažnosti presude kojom je sudija osuđen.

Izvršenje disciplinske sankcije zastarijeva u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti disciplinske sankcije.

Izrečena disciplinska sankcija briše se iz evidencije podataka o sudiji nakon isteka vremena od četiri godine od dana pravosnažnosti disciplinske sankcije.

Sudski savjet po službenoj dužnosti briše podatke o izrečenim disciplinskim sankcijama nakon isteka roka iz stava 4 ovog člana.

Izuzeće

Član 120

Kad se odlučuje o odgovornosti sudije, u radu disciplinskog vijeća, odnosno Sudskog savjeta ne mogu učestovati članovi u odnosu na koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.

O izuzeću iz stava 1 ovog člana odlučuje predsjednik Sudskog savjeta, a o izuzeću predsjednika Sudskog savjeta odlučuje Sudski savjet.

Privremeno udaljenje

Član 121

Sudija će biti privremeno udaljen od dužnosti, ako se:

1) protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje; ili

2) protiv njega pokrene krivični postupak za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije.

Sudija može biti privremeno udaljen od dužnosti nakon podnošenja predloga za pokretanje disciplinskog postupka zbog najtežeg disciplinskog prekršaja.

Odluku o privremenom udaljenju od dužnosti donosi Sudski savjet.

Zahtjev za privremeno udaljenje iz st. 1 i 2 ovog člana, podnosi disciplinski tužilac.

Dejstvo odluke

Član 122

Radnje koje je sudija preduzeo povodom suđenja u pravnim stvarima poslije dana kad je udaljen, razriješen ili mu je prestala sudijska funkcija, ne proizvode pravno dejstvo.

Troškovi postupka

Član 123

Ako je odbijen predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, troškove disciplinskog postupka snosi Sudski savjet.

Disciplinska odgovornost sudije-porotnika

Član 124

Na disciplinsku odgovornost i postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije-porotnika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje disciplinska odgovornost sudija.

Shodna primjena zakona

Član 125

Na disciplinski postupak shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

2. Razrješenje predsjednika suda

Razlozi za razrješenje

Član 126

Predsjednik suda razrješava se dužnosti predsjednika suda ako:

1) suprotno zakonu mijenja godišnji raspored poslova u sudu;

2) onemogućava vršenje nadzora u sudu u skladu sa zakonom;

3) se neprimjereno odnosi prema strankama i zaposlenima u sudu;

4) ne dostavlja ili dostavlja nepotpune ili netačne izvještaje o radu i druge podatke, u skladu sa zakonom;

5) ne postupa po pritužbama na rad sudija u skladu sa propisima, kao i po kontrolnim zahtjevima;

6) ne poštuje princip slučajne dodjele predmeta;

7) suprotno zakonu oduzima sudijama dodijeljene predmete;

8) se u postupku nadzora nad obavljanjem poslova sudske uprave utvrde nezakonitosti i nepravilnosti u obavljanju poslova sudske uprave koje štete urednom i blagovremenom obavljanju poslova i funkcija suda;

9) ne podnese predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije u slučajevima propisanim ovim zakonom, a zna ili je morao znati da postoje razlozi za disciplinsku odgovornost, u skladu sa članom 110 stav 4 ovog zakona.

10) je privremeno udaljen od dužnosti sudije; ili

11) bude ocijenjen ocjenom ne zadovoljava.

Predlog za razrješenje

Član 127

Predlog za razrješenje predsjednika suda može podnijeti predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda.

Predlog za razrješenje predsjednika suda mora se podnijeti bez odlaganja, odmah po saznanju za izvršeni disciplinski prekršaj.

Shodna primjena

Član 128

Na postupak razrješenja predsjednika suda, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudija.

3. Razrješenje zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje sudijske funkcije

Postupak i odlučivanje

Član 129

Predlog za razrješenje sudije u slučaju trajnog gubitka sposobnosti za vršenje sudijske funkcije podnosi se na osnovu pravosnažne odluke suda o oduzimanju poslovne sposobnosti ili odluke nadležnog organa kojom je utvrđeno da su fizička i psihička svojstva sudije takva da onemogućavaju vršenje sudijske funkcije.

Ako iz ponašanja sudije ili njegovog odnosa prema radu proizilazi sumnja da je trajno izgubio sposobnost za vršenje sudijske funkcije, Sudski savjet može samostalno ili na predlog predsjednika suda odrediti da se sudija podvrgne ljekarskom pregledu.

Predlog za razrješenje sudije zbog trajnog gubitka sposobnosti za sudiju podnosi predsjednik suda, a za predsjednika suda predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Opšta sjednica Vrhovnog suda.

U postupku razrješenja zbog trajnog gubitka spsobnosti za vršenje sudijske funkcije, sudija ima pravo izjašnjenja o predlogu za razrješenje.

Odluku o razrješenju zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje sudijske funkcije donosi Sudski savjet i protiv ove odluke se može pokrenuti upravni spor.

VIII. EVIDENCIJA

Sadržina evidencije

Član 130

Sekretarijat Sudskog savjeta vodi evidenciju podataka o sudijama koja sadrži, naročito, podatke o:

1) ličnom imenu, nacionalnosti ako se sudija izjasni, adresi, datumu i mjestu rođenja i polu;

2) datumu izbora na funkciju;

3) radnom iskustvu;

4) naučnom zvanju (master, magistar, doktor);

5) stručnom usavršavanju;

6) znanju stranog jezika;

7) objavljenim naučnim i stručnim radovima i drugim aktivnostima u struci;

8) disciplinskoj odgovornosti i razrješenju;

9)izvještaju o radu (broj predmeta, kvanitet i kvalitet rada, prekoračenje zakonskih rokova);

10) ocjeni rada;

11) prestanku funkcije;

12) dozvoli za pristup tajnim podacima.

Sudija ima pravo da predloži da se unesu i drugi podaci u evidenciju iz stava 1 ovog člana, kao i pravo na uvid u evidenciju i dokumenta na osnovu kojih se vodi evidencija o njemu.

Način vođenja evidencije iz stava 1 ovog člana, utvrđuje se poslovnikom Sudskog savjeta.

IX. FINANSIJSKA SREDSTVA

Finansijska sredstva za rad Sudskog savjeta

Član 131

Finansijska sredstva za rad Sudskog savjeta obezbjeđuju se u okviru razdjela bužeta Crne Gore za sudstvo kao poseban program.

Sudski savjet predlaže razdio godišnjeg budžeta za rad Sudskog savjeta.

Sudski savjet dostavlja predlog godišnjeg budžeta Vladi Crne Gore.

Predsjednik Sudskog savjeta ima pravo da učestvuje u radu sjednice Skupštine na kojoj se raspravlja o predlogu budžeta Sudskog savjeta.

Finansijski nalogodavac

Član 132

Predsjednik Sudskog savjeta je finansijski nalogodavac u Sudskom savjetu.

Ovlašćenje iz stava 1 ovog člana, predsjednik Sudskog savjeta može prenijeti na sekretara Sekretarijata Sudskog savjeta.

X. SEKRETARIJAT SUDSKOG SAVJETA

Sekretarijat

Član 133

Radi profesionalnog obavljanja stručnih, finansijskih, administrativnih, informatičkih, analitičkih i drugih poslova Sudskog savjeta i poslova od zajedničkog interesa za sudove obrazuje se Sekretarijat Sudskog savjeta (u daljem tekstu: Sekretarijat).

Sekretar Sekretarijata

Član 134

Sekretarijatom rukovodi sekretar.

Sekretara Sekretarijata imenuje i razrješava Sudski savjet, na predlog predsjednika Sudskog savjeta, na osnovu javnog oglasa.

Sekretar Sekretarijata imenuje se na period od pet godina.

Predlog za imenovanje sekretara Sekretarijata sadrži ime i prezime kandidata, kratku biografiju i obrazloženje.

Za sekretara Sekretarijata može biti imenovano lice koje, pored opštih uslova za rad u državnim organima, ispunjava i sljedeće posebne uslove, i to da:

1) je završilo pravni fakultet VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja;

2) ima položen pravosudni ispit;

3) ima najmanje deset godina radnog iskustva;

4) ima organizacione sposobnosti.

Odgovornost

Član 135

Za svoj rad sekretar Sekretarijata odgovoran je Sudskom savjetu.

Sekretaru Sekretarijata prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je imenovan, ostavkom ili razrješenjem.

Sekretar Sekretarijata može biti razriješen na obrazloženi predlog predsjednika, odnosno člana Sudskog savjeta.

Shodna primjena

Član 136

Na zasnivanje radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti sekretara Sekretarijata, shodno se primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika koje se odnose na visoki rukovodni kadar.

Na zasnivanje radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti ostalih zaposlenih u Sekretarijatu, shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje zasnivanje radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.

Akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Sekretarijata

Član 137

Unutrašnja organizacija Sekretarijata, broj državnih službenika i namještenika i opis njihovih poslova uređuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, u skladu sa ovim zakonom i propisima o državnoj upravi.

Akt iz stava 1 ovog člana donosi Sudski savjet, na predlog sekretara Sekretarijata, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva i nadležnih organa, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika.

XI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Rok za donošenje podzakonskih akata

Član 138

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Mandat Sudskog savjeta

Član 139

Sudski savjet izabran u skladu sa Zakonom o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br. 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13) nastavlja sa radom do isteka mandata.

Nastavak rada

Član 140

Direktor Sekretarijata koji je imenovan u skladu sa Zakonom o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br. 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13), nastavlja sa radom kao sekretar Sekretarijata do isteka vremena na koje je imenovan.

Odlaganje primjene

Član 141 

Odredbe čl. 37 do 75 i čl. 87 do 101 ovog zakona, primjenjivaće se od 1. januara 2016. godine.

Do dana početka primjene odredaba iz stava 1 ovog člana, primjenjivaće se čl. 28 do 41a Zakona o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13).

Primjena propisa

Član 142

Odredba člana 79 stav 1 Zakona o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13) primjenjivaće se do početka primjene zakona kojim će se urediti zarade u javnom sektoru.

Prestanak važenja

Član 143 

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br. 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13), osim odredaba čl. 28 do 41a koje prestaju da važe 1. januara 2016. godine.

Stupanje na snagu

Član 144

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

OSNOVNI TEKST

Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim

Ukaz o proglašenju Zakona o Sudskom savjetu i sudijama

Proglašavam Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, koji je donijela Skupština Crne Gore 25. saziva, na sjednici prvog vanrednog zasijedanja u 2015. godini, dana 26. februara 2015. godine.

Broj: 01-252/2

Podgorica, 5. marta 2015. godine

Predsjednik Crne Gore,

Filip Vujanović, s.r.

Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 Ustava Crne Gore i Amandmana IV stav 1 Ustav Crne Gore, Skupština Crne Gore 25. saziva, na sjednici prvog vanrednog zasijedanja u 2015. godini, dana 26. februara 2015. godine, donijela je

Zakon o Sudskom savjetu i sudijama

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 11/2015 od 12.3.2015. godine, a stupio je na snagu 20.3.2015.

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet

Član 1

Ovim zakonom uređuju se način izbora i prestanak mandata članova Sudskog savjeta, organizacija i način rada Sudskog savjeta, postupak izbora sudija i sudija - porotnika, prava i dužnosti, način utvrđivanja prestanka sudijske funkcije, disciplinska odgovornost i razrješenje sudija i sudija-porotnika i druga pitanja o kojima Sudski savjet odlučuje.

Nezavisnost i samostalnost

Član 2

Sudija sudi i odlučuje samostalno i nezavisno.

Sudijska funkcija ne smije se vršiti ni pod čijim uticajem.

Niko ne smije da utiče na sudiju u vršenju sudijske funkcije.

Nezavisnost, samostalnost, odgovornost i profesionalnost sudova i sudija, obezbjeđuje Sudski savjet.

Članovi Sudskog savjeta

Član 3

Članovi Sudskog savjeta moraju biti lica visokih moralnih i profesionalnih kvaliteta.

U obavljanju svojih dužnosti članovi Sudskog savjeta postupaju nezavisno i nepristrasno.

Prilikom predlaganja i izbora članova Sudskog savjeta vodi se računa o nacionalnoj i rodno balansiranoj zastupljenosti.

Javnost rada

Član 4

Rad Sudskog savjeta je javan, ukoliko ovim zakonom nije drukčije propisano.

Prava sudija

Član 5

Sudije ostvaruju pravo na zaradu i druga prava iz rada i po osnovu rada u skladu sa zakonom.

Sudije imaju pravo i obavezu da se stručno usavršavaju.

Sudije imaju pravo na profesionalno udruživanje.

Sredstva za rad

Član 6

Sredstva za rad Sudskog savjeta obezbjeđuju se u budžetu Crne Gore.

Sudski savjet samostalno raspolaže sredstvima iz stava 1 ovog člana.

Sjedište

Član 7

Sjedište Sudskog savjeta je u Podgorici.

Upotreba rodno osjetljivog jezika

Član 8

Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.

II. SUDSKI SAVJET

1. Način izbora i prestanak mandata članova Sudskog savjeta

Nadležnost Konferencije sudija

Član 9

Članove Sudskog savjeta iz reda sudija bira i razrješava Konferencija sudija, tajnim glasanjem.

Konferenciju sudija čine sve sudije i predsjednici sudova.

Konferencija sudija donosi Etički kodeks sudija i bira predsjednika komisije za praćenje primjene Etičkog kodeksa sudija (u daljem tekstu: Komisija za Etički kodeks sudija).

Odlučivanje Konferencije sudija

Član 10

Konferencija sudija radi i odlučuje na sjednicama.

Predsjednik Vrhovnog suda Crne Gore saziva sjednicu Konferencije sudija i rukovodi njenim radom.

Sjednica Konferencije sudija može se održati ako je prisutno najmanje dvije trećine članova, a odluke se donose većinom glasova prisutnih članova Konferencije sudija.

Administrativno-tehničke poslove za rad Konferencije sudija vrši Sekretarijat Sudskog savjeta.

Konferencija sudija donosi poslovnik o svom radu kojim se bliže uređuje način rada i odlučivanja.

Komisija za Etički kodeks sudija

Član 11

Komisija za Etički kodeks sudija ima predsjednika i dva člana. Predsjednik se bira iz reda članova Sudskog savjeta koji nijesu iz reda sudija, jednog člana bira proširena sjednica Vrhovnog suda iz reda sudija, a drugi član je predsjednik Udruženja sudija Crne Gore.

Komisija za Etički kodeks sudija bira se na vrijeme od četiri godine.

Svako se može obratiti Komisiji za Etički kodeks sudija radi davanja mišljenja da li je određeno ponašanje sudija u skladu sa Etičkim kodeksom sudija.

Komisija iz stava 1 ovog člana, izvještaj o svom radu dostavlja Sudskom savjetu, jednom godišnje, do 31. marta tekuće za prethodnu godinu.

Administrativno-tehničke poslove za rad Komisije za Etički kodeks sudija vrši Sekretarijat Sudskog savjeta.

Komisija iz stava 1 ovog člana donosi poslovnik o svom radu kojim se bliže uređuje način rada i odlučivanja.

Sastav Sudskog savjeta iz reda sudija

Član 12

Članovi Sudskog savjeta iz reda sudija su:

1) tri člana iz reda sudija Vrhovnog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Vrhovni sud), Apelacionog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Apelacioni sud), Upravnog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Upravni sud), Višeg suda za prekršaje Crne Gore (u daljem tekstu: Viši sud za prekršaje), Privrednog suda Crne Gore (u daljem tekstu: Privredni sud) i viših sudova, koji imaju najmanje deset godina radnog iskustva kao sudija;

2) jedan član iz reda sudija osnovnih sudova i sudova za prekršaje koji ima najmanje pet godina radnog iskustva kao sudija.

Za člana Sudskog savjeta iz reda sudija ne može biti izabran sudija koji je ocijenjen ocjenom ne zadovoljava ili kome je izrečena disciplinska sankcija.

Komisija za izbor

Član 13

Postupak pripreme lista kandidata za izbor članova Sudskog savjeta iz reda sudija i postupak izbora članova Sudskog savjeta iz reda sudija na Konferenciji sudija sprovodi Komisija za izbor.

Komisija za izbor ima predsjednika i dva člana koje iz reda sudija bira proširena sjednica Vrhovnog suda, na predlog sjednica sudija svih sudova.

Komisija za izbor bira se najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata Sudskog savjeta, na vrijeme od četiri godine.

Članovi Komisije ne mogu biti kandidati za članove Sudskog savjeta.

Predlog za izbor članova Sudskog savjeta iz reda sudija

Član 14

Predlog kandidata za izbor članova Sudskog savjeta iz člana 12 stav 1 tačka 1 ovog zakona utvrđuje se:

1 ) na posebnoj sjednici sudija Vrhovnog suda na kojoj se predlažu dva kandidata iz tog suda;

2) na posebnim sjednicama sudija Apelacionog suda, Upravnog suda, Višeg suda za prekršaje, Privrednog suda i viših sudova i na kojima se predlaže po jedan kandidat iz tih sudova.

Listu od osam kandidata iz stava 1 ovog člana, po azbučnom redu, sačinjava Komisija za izbor, na osnovu obavještenja o predloženim kandidatima.

Radi utvrđivanja predloga kandidata za izbor članova Sudskog savjeta iz člana 12 stav 1 tačka 2 ovog zakona, Komisija za izbor pribavlja od svakog predsjednika i sudije suda za prekršaje i osnovnog suda inicijalni predlog koji sadrži predlog dva kandidata, na način kojim se obezbjeđuje tajnost inicijalnog predloga.

Listu od četiri kandidata za koje je dat najveći broj inicijalnih predloga iz stava 3 ovog člana, sačinjava Komisija za izbor, po azbučnom redu.

Ukoliko, nakon pribavljanja inicijalnih predloga iz stava 3 ovog člana, ima više od četiri kandidata sa istim brojem inicijalnih predloga, Komisija za izbor sačinjava listu koju čine svi kandidati sa najvećim, odnosno istim brojem inicijalnih predloga.

Obrazac inicijalnog predloga iz stava 3 ovog člana, utvrđuje se poslovnikom Sudskog savjeta.

Kandidat za člana Sudskog savjeta mora dati pisani pristanak na kandidaturu.

Izbor člana Sudskog savjeta iz reda sudija

Član 15

Liste kandidata za izbor članova Sudskog savjeta sačinjene u skladu sa članom 14 ovog zakona dostavljaju se svim sudovima radi isticanja na oglasnoj tabli suda, najkasnije dva mjeseca prije isteka mandata članova Sudskog savjeta.

Konferenciju sudija saziva predsjednik Vrhovnog suda, najkasnije 30 dana prije isteka mandata članova Sudskog savjeta.

Za članove Sudskog savjeta biraju se tri kandidata sa liste iz člana 14 stav 2 ovog zakona pri čemu iz jednog suda može biti izabran samo jedan kandidat i jedan kandidat sa liste iz člana 14 stav 4, odnosno stav 5 ovog zakona, koji dobiju najveći broj glasova.

Ako nijedan od kandidata sa lista ne dobije potrebnu većinu glasova, glasanje će se ponoviti između pet kandidata sa liste iz člana 14 stav 2 ovog zakona, odnosno između dva kandidata sa liste iz člana 14 stav 4, odnosno stav 5 ovog zakona, koji dobiju najveći broj glasova.

Ako ima više kandidata sa istim brojem glasova, po osnovu kojih mogu da idu u drugi krug glasanja, sačinjava se lista od tih kandidata, pri čemu se glasanje ponavlja, a iz jednog suda može biti izabran samo jedan kandidat.

Izbor članova iz reda uglednih pravnika

Član 16

Za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika može biti birano lice koje ima najmanje petnaest godina radnog iskustva na pravnim poslovima i uživa lični i profesionalni ugled, da nije osuđivan za krivična djela koja čine sudije nedostojnim za obavljanje sudijske funkcije u skladu sa ovim zakonom.

Nadležno radno tijelo Skupštine Crne Gore raspisuje javni poziv za izbor člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika u "Službenom listu Crne Gore" i u najmanje jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.

Javni poziv za izbor člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika nadležno radno tijelo Skupštine Crne Gore objavljuje na internet stranici Skupštine Crne Gore (u daljem tekstu: Skupština).

Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana raspisivanja javnog poziva.

Nadležno radno tijelo Skupštine na internet stranici Skupštine objavljuje listu prijavljenih kandidata koja mora biti dostupna javnosti, najmanje deset dana od dana objavljivanja.

Predlog za izbor člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika Skupštini podnosi nadležno radno tijelo Skupštine.

Predlog za izbor iz stava 6 ovog člana, sadrži onoliko kandidata koliko se bira članova Sudskog savjeta.

Zabrana izbora na sudijsku funkciju

Član 17

Za vrijeme trajanja mandata u Sudskom savjetu član Sudskog savjeta iz reda sudija ne može biti biran u sud višeg stepena ili za predsjednika suda, a član Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika ne može biti biran za sudiju ili predsjednika suda.

Ponovni izbor

Član 18

Član Sudskog savjeta iz reda sudija, odnosno uglednih pravnika, može biti ponovo biran za člana Sudskog savjeta po isteku četiri godine od prestanka prethodnog mandata u Sudskom savjetu.

Prestanak mandata

Član 19

Članu Sudskog savjeta prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran, ako:

1) mu prestane funkcija na osnovu koje je izabran u Sudski savjet;

2) podnese ostavku;

3) bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.

U slučaju iz stava 1 tačka 1 ovog člana, članu Sudskog savjeta prestaje mandat danom prestanka funkcije na osnovu koje je izabran u Sudski savjet.

U slučaju iz stava 1 tačka 2 ovog člana, članu Sudskog savjeta prestaje mandat kad Sudski savjet konstatuje pisanu ostavku.

U slučaju iz stava 1 tačka 3 ovog člana, članu Sudskog savjeta prestaje mandat danom pravosnažnosti osuđujuće presude.

Sudski savjet konstatuje prestanak mandata člana Sudskog savjeta i o tome obavještava organ koji ga je izabrao.

Razrješenje

Član 20

Član Sudskog savjeta razrješava se, ako:

1) vrši svoju dužnost nesavjesno i neprofesionalno;

2) je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u Sudskom savjetu.

Nesavjesnim i neprofesionalnim vršenjem dužnosti iz stava 1 tačka 1 ovog člana, smatra se postupanje člana Sudskog savjeta koje je suprotno zakonom propisanim ovlašćenjima, kao i neispunjavanje zakonom propisanih obaveza.

Djelo iz stava 1 tačka 2 ovog člana je krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, za koje je propisana kazna zatvora.

Član Sudskog savjeta iz reda sudija razrješava se i u slučaju kad mu je izrečena disciplinska sankcija.

U slučajevima iz stava 1 ovog člana, predlog za razrješenje člana Sudskog savjeta podnosi Sudski savjet organu koji ga je izabrao.

Mandat člana Sudskog savjeta prestaje na dan kad ga organ koji ga je izabrao razriješi.

Na postupak razrješenja člana Sudskog savjeta, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija.

Mandat u slučaju prestanka i razrješenja

Član 21

U slučaju prestanka mandata člana Sudskog savjeta iz reda sudija prije isteka vremena na koje je izabran, postupak predlaganja kandidata na upražnjeno mjesto člana Sudskog savjeta sprovodi se u skladu sa čl. 14 i 15 ovog zakona.

U slučaju prestanka mandata člana Sudskog savjeta koga je izabrala Skupština, prije isteka vremena na koje je izabran, Skupština će izabrati novog člana Sudskog savjeta, u skladu sa članom 16 ovog zakona.

Mandat člana Sudskog savjeta koji je izabran u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana prestaje danom prestanka mandata Sudskog savjeta.

Privremeno udaljenje

Član 22

Član Sudskog savjeta će biti privremeno udaljen od dužnosti ako se:

1) protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje;

2) privremeno udalji od vršenja dužnosti, odnosno poslova na osnovu kojih je izabran u Sudski savjet;

3) protiv njega potvrdi optužnica za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u Sudskom savjetu, do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka;

4) podnese predlog za njegovo razrješenje, do okončanja postupka za razrješenje.

Član Sudskog savjeta iz reda sudija može biti privremeno udaljen od dužnosti ako je protiv njega pokrenut postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, do pravosnažnog okončanja disciplinskog postupka.

O privremenom udaljenju od dužnosti, Sudski savjet donosi odluku koju dostavlja članu Sudskog savjeta koji je privremeno udaljen i organu koji ga je izabrao.

Odsustvo sa rada i naknade

Član 23

Članovi Sudskog savjeta koji su u radnom odnosu imaju pravo da odsustvuju sa rada radi obavljanja dužnosti u Sudskom savjetu.

Članovi Sudskog savjeta čija se zarada obezbjeđuje iz sredstava budžeta, za vrijeme odsustva iz stava 1 ovog člana, ostvaruju zaradu i druge naknade po osnovu radnog odnosa kod organa u kojem su zaposleni.

Članovi Sudskog savjeta iz reda sudija mogu, zbog vršenja poslova u Sudskom savjetu, na osnovu odluke Sudskog savjeta, raditi do 70% svog radnog vremena u toku godine u Sudskom savjetu. U odluci Sudskog savjeta utvrđuju se poslovi koje članovi vrše u Sudskom savjetu.

U slučaju iz stava 3 ovog člana, obim poslova sudije u sudu u kojem radi može biti smanjen u odgovarajućoj mjeri.

Članovi Sudskog savjeta imaju pravo na naknadu za rad u Sudskom savjetu u visini od 80% prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, a predsjednik Sudskog savjeta u visini od 120% prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.

2. Organizacija i način rada

Sjednica Sudskog savjeta

Član 24

Sudski savjet radi i odlučuje na sjednicama.

Sjednica Sudskog savjeta može se održati ako je prisutna većina ukupnog broja članova Sudskog savjeta.

Predsjednik Sudskog savjeta

Član 25

Predsjednik Sudskog savjeta saziva i predsjedava sjednicama i odgovoran je za efikasan i blagovremen rad Sudskog savjeta.

Sudski savjet, na predlog predsjednika Sudskog savjeta, određuje člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika koji zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti za rad i obavlja druge poslove utvrđene poslovnikom Sudskog savjeta, radi obezbjeđivanja efikasnosti rada.

Komisije

Član 26

Radi efikasnijeg obavljanja poslova iz svoje nadležnosti Sudski savjet može obrazovati komisije.

Predsjednik Sudskog savjeta ne može biti predsjednik niti član komisija iz stava 1 ovog člana.

Članovi komisija i Komisije za Etički kodeks sudija imaju pravo na naknadu za rad u visini koju utvrdi Sudski savjet do 40% prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini, ukoliko nijesu članovi Sudskog savjeta.

Način rada komisija iz stava 1 ovog člana, uređuje se poslovnikom Sudskog savjeta.

Nadležnosti Sudskog savjeta

Član 27

Sudski savjet, pored nadležnosti utvrđenih Ustavom:

1) odlučuje o disciplinskoj odgovornosti sudija i predsjednika sudova;

2) obezbjeđuje korišćenje, funkcionalnost i jednoobraznost pravosudnog informacionog sistema, u dijelu koji se odnosi na sudove;

3) stara se o edukaciji sudija i predsjednika sudova;

4) vodi evidenciju podataka o sudijama i predsjednicima sudova;

5) razmatra pritužbe na rad sudija i predsjednika sudova;

6) razmatra pritužbe sudija i zauzima stavove u vezi ugrožavanja njihove nezavisnosti i samostalnosti;

7) predlaže okvirna mjerila o potrebnom broju sudija i ostalih državnih službenika i namještenika u sudovima;

8) daje mišljenje o nespojivosti obavljanja određenih poslova sa vršenjem sudijske funkcije;

9) obrazuje Komisiju za ocjenjivanje sudija;

10) bira disciplinskog tužioca;

11) donosi poslovnik Sudskog savjeta;

12) utvrđuje metodologiju za izradu izvještaja o radu sudova i godišnjeg rasporeda poslova u sudu;

13) izdaje službene legitimacije sudija i predsjednika sudova i vodi evidenciju službenih legitimacija;

14) daje mišljenja na nacrte propisa iz oblasti pravosuđa;

15) vrši i druge poslove utvrđene zakonom.

Odluka o broju sudija

Član 28

Broj sudija, odnosno sudija - porotnika utvrđuje se na osnovu okvirnih mjerila rada utvrđenih u skladu sa zakonom kojim se uređuje organizacija sudova.

Broj sudija, odnosno sudija - porotnika za svaki sud utvrđuje Sudski savjet.

Predlog za utvrđivanje broja sudija iz stava 2 ovog člana daje predsjednik suda.

Odluka o broju sudija i sudija-porotnika objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Poslovnik Sudskog savjeta

Član 29

Sudski savjet donosi poslovnik kojim se uređuju pitanja propisana ovim zakonom i druga pitanja od značaja za organizovanje rada Sudskog savjeta.

Poslovnik Sudskog savjeta objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

Odluka

Član 30

Odluke Sudskog savjeta su konačne i protiv njih se može voditi upravni spor, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Prilikom donošenja odluke o izboru sudija i predsjednika sudova, Sudski savjet je dužan da vodi računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti.

Godišnji izvještaj

Član 31

Sudski savjet sačinjava godišnji izvještaj o radu koji sadrži podatke o radu Sudskog savjeta, opis i analizu stanja u sudstvu, detaljne podatke za svaki sud koji se odnose na broj primljenih i riješenih predmeta u toku godine za koju se izvještaj sačinjava, probleme i nedostatke u njihovom radu, kao i mjere koje treba preduzeti da bi se otklonili uočeni nedostaci.

Nacrt godišnjeg izvještaja o radu, Sudski savjet dostavlja svim sudovima radi davanja mišljenja.

Godišnji izvještaj o radu dostavlja se Skupštini, najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

Godišnji izvještaj o radu u Skupštini obrazlaže predsjednik Sudskog savjeta.

Godišnji izvještaj o radu objavljuje se na internet stranici Sudskog savjeta.

Odnos Sudskog savjeta i suda

Član 32

Sudovi su dužni da Sudskom savjetu, na njegov zahtjev, dostave sve podatke i obavještenja iz okvira svoje nadležnosti, u roku koji odredi Sudski savjet.

Ako ne postupi po zahtjevu Sudskog savjeta iz stava 1 ovog člana, sud je dužan da bez odlaganja da razloge zbog kojih nije postupio po zahtjevu.

Predsjednici sudova, sudije i zaposleni u sudovima dužni su da, u skladu sa zahtjevima Sudskog savjeta, prisustvuju sjednicama Sudskog savjeta.

III. IZBOR SUDIJA I PREDSJEDNIKA SUDOVA

1. Izbor predsjednika Vrhovnog suda

Uslovi za izbor predsjednika Vrhovnog suda

Član 33

Za predsjednika Vrhovnog suda može biti birano lice koje:

1) ispunjava opšte uslove za sudiju;

2) ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao sudija ili državni tužilac;

3) se odlikuje profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima.

Javno oglašavanje

Član 34

Dva mjeseca prije isteka mandata predsjednika Vrhovnog suda, odnosno odmah nakon prestanka funkcije ili razrješenja predsjednika Vrhovnog suda, Sudski savjet oglašava slobodno mjesto predsjednika Vrhovnog suda u "Službenom listu Crne Gore" i jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.

Na postupak prijavljivanja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, primjenjuju se odredbe člana 46 ovog zakona.

Predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda

Član 35

Sudski savjet sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za izbor predsjednika Vrhovnog suda.

Lista kandidata iz stava 1 ovog člana, dostavlja se Opštoj sjednici Vrhovnog suda radi obavljanja razgovora sa prijavljenim kandidatima.

Nakon obavljenog razgovora iz stava 2 ovog člana, Opšta sjednica Vrhovnog suda tajnim glasanjem utvrđuje predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda, u skladu sa zakonom kojim se uređuje organizacija sudova.

Predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda iz stava 3 ovog člana, sadrži jednog kandidata i mora biti obrazložen.

Izbor predsjednika Vrhovnog suda

Član 36

Predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda iz člana 35 stav 4 ovog zakona, Opšta sjednica Vrhovnog suda dostavlja Sudskom savjetu.

Sa predloženim kandidatom Sudski savjet obavlja intervju.

Sudski savjet, na osnovu obavljenog intervjua i predloga iz stava 1 ovog člana, donosi odluku o izboru predsjednika Vrhovnog suda.

Po isteku vremena na koje je izabran i prestankom funkcije predsjednika Vrhovnog suda kad to sam zatraži, predsjednik Vrhovnog suda ostaje kao sudija u Vrhovnom sudu.

2. Uslovi za izbor sudija i predsjednika sudova

Opšti uslovi

Član 37

Za sudiju i predsjednika suda može biti birano lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnom organu i koje je:

1) završilo pravni fakultet VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja;

2) položilo pravosudsni ispit.

Posebni uslovi za sudiju

Član 38

Za sudiju suda za prekršaje može biti birano lice koje je četiri godine radilo na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine poslije položenog pravosudnog ispita.

Za sudiju osnovnog suda može biti birano lice koje je nakon položenog pravosudnog ispita radilo najmanje dvije godine kao savjetnik u sudu ili državnom tužilaštvu, kao advokat, notar ili profesor pravnih nauka, ili najmanje četiri godine na drugim pravnim poslovima.

Za sudiju Privrednog suda može biti birano lice koje je nakon položenog pravosudnog ispita radilo najmanje tri godine kao savjetnik u sudu ili državnom tužilaštvu, odnosno najmanje tri godine kao advokat, notar ili profesor pravnih nauka, ili najmanje četiri godine na drugim pravnim poslovima.

Za sudiju Upravnog suda može biti birano lice koje je radilo najmanje osam godina kao sudija, državni tužilac, advokat, notar, profesor pravnih nauka ili na drugim pravnim poslovima.

Za sudiju višeg suda za prekršaje može biti birano lice koje radi kao sudija ili sudija za prekršaje, odnosno kao državni tužilac, najmanje četiri godine.

Za sudiju višeg suda može biti birano lice koje radi kao sudija, odnosno državni tužilac, najmanje osam godina.

Za sudiju Apelacionog suda može biti birano lice koje radi kao sudija, odnosno državni tužilac, najmanje deset godina.

Za sudiju Vrhovnog suda može biti birano lice koje radi kao sudija, odnosno državni tužilac, najmanje 15 godina.

Izuzetno od stava 8 ovog člana, za jednog sudiju Vrhovnog suda može biti birano lice koje ima najmanje 20 godina radnog iskustva kao sudija, državni tužilac, advokat, notar, profesor pravnih nauka ili na drugim pravnim poslovima.

Posebni uslovi za predsjednika suda

Član 39

Za predsjednika suda može biti birano lice koje, pored opštih uslova iz člana 37 ovog zakona, ima radno iskustvo, i to ukupno:

1) šest godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje tri godine na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika osnovnog suda za prekršaje;

2) osam godina na pravnim poslovima, od čega najmanje četiri godine na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika osnovnog suda;

3) osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje četiri godine na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji ili kao sudija za prekršaje - za predsjednika Višeg suda za prekršaje.

4) deset godina na pravnim poslovima, od čega najmanje pet godina na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika Privrednog suda;

5) 12 godina na pravnim poslovima, od čega najmanje osam godina na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika višeg suda;

6) 12 godina na pravnim poslovima, od čega najmanje pet godina na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika Upravnog suda;

7) 16 godina na pravnim poslovima, od čega najmanje dvanaest godina na sudijskoj, odnosno tužilačkoj funkciji - za predsjednika Apelacionog suda.

Za predsjednika suda može biti izabran sudija, odnosno predsjednik suda ili državni tužilac koji je dobio ocjenu rada dobar ili odličan u postupku ocjenjivanja rada, u skladu sa ovim zakonom.

3. Postupak izbora predsjednika suda

Program rada

Član 40

Kandidati za predsjednika suda, uz prijavu na javni oglas dužni su da podnesu program rada koji sadrži predlog organizacije posla u sudu sa indikatorima za unaprijeđenje rada za vrijeme od pet godina.

Sadržaj programa rada iz stava 1 ovog člana, utvrđuje Sudski savjet.

Kriterijumi za izbor predsjednika suda

Član 41

Kriterijumi za izbor predsjednika suda su:

1) ocjena programa rada;

2) ocjena rada kao sudije, državnog tužioca, odnosno predsjednika suda;

3) ocjena intervjua sa kandidatom.

Po osnovu programa rada kandidat za predsjednika suda može ostvariti do 40 bodova, na osnovu ocjene predložene vizije organizacije posla u sudu.

Po osnovu ocjene rada dobar kandidat za predsjednika suda može ostvariti 30 bodova, a po osnovu ocjene rada odličan 40 bodova.

Po osnovu intervjua kandidat za predsjednika suda može ostvariti do 20 bodova, u skladu sa članom 49 ovog zakona.

Ako dva kandidata imaju isti broj bodova, prednost će se dati kandidatu koji je ostvario veći broj bodova po osnovu ocjene rada.

Izbor predsjednika suda

Član 42

Isto lice može biti birano za predsjednika istog suda najviše dva puta.

Po isteku vremena na koje je izabran, prestankom funkcije predsjednika suda kad to sam zatraži ili zbog ukidanja ili spajanja sudova, kao i u slučaju razrješenja predsjednika suda, predsjednik suda ostaje u tom sudu kao sudija.

Shodna primjena

Član 43

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja kandidata, obavljanja intervjua, utvrđivanja liste kandidata i donošenja odluke o izboru predsjednika suda, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje postupak izbora sudija koji se biraju u osnovni sud.

4. Plan slobodnih sudijskih mjesta

Sadržaj i način donošenja

Član 44

Slobodna mjesta sudija u sudovima popunjavaju se u skladu sa Planom slobodnih mjesta sudija na nivou Crne Gore (u daljem tekstu: Plan slobodnih mjesta).

Plan slobodnih mjesta sadrži mjesta sudija u svim sudovima koja će biti slobodna u naredne dvije godine.

Plan slobodnih mjesta sačinjava se na osnovu procjene potrebe za popunom mjesta sudija dobrovoljnim premještanjem, napredovanjem i javnim oglašavanjem za prvi izbor sudija u sudovima za prekršaje, osnovnim sudovima, Privrednom sudu i Upravnom sudu, kao i za jedno mjesto sudije Vrhovnog suda iz člana 38 stav 9 ovog zakona.

Plan slobodnih mjesta donosi Sudski savjet, najkasnije do kraja kalendarske godine za naredne dvije godine.

Plan slobodnih mjesta može se izmijeniti ako se tokom godine izmijene okolnosti na osnovu kojih je izvršena procjena za popunu slobodnih mjesta sudija iz stava 2 ovog člana.

5. Postupak izbora sudija osnovnog suda

Javno oglašavanje slobodnih mjesta

Član 45

Slobodna mjesta sudija u osnovnim sudovima popunjavaju se putem internog oglasa za dobrovoljno premještanje sudije iz jednog u drugi osnovni sud.

Ako slobodna mjesta sudija nijesu popunjena u skladu sa stavom 1 ovog člana, sudije u osnovnim sudovima biraju se na osnovu javnog oglasa.

Javni oglas za popunu slobodnih mjesta sudija u osnovnim sudovima na nivou Crne Gore Sudski savjet objavljuje u "Službenom listu Crne Gore" i u jednom od štampanih medija sa sjedištem u Crnoj Gori.

Prijava na javni oglas

Član 46

Prijava na javni oglas, sa dokazima o ispunjavanju uslova za izbor sudija u osnovnim sudovima, podnosi se Sudskom savjetu, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa za popunu slobodnih mjesta sudija u osnovnim sudovima, na obrascu koji utvrđuje Sudski savjet.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Protiv odluke o odbacivanju neblagovremene ili nepotpune prijave podnosilac prijave može pokrenuti upravni spor.

Kriterijumi za izbor sudije koji se prvi put bira

Član 47

Kriterijumi za izbor sudije koji se prvi put bira su:

1) ocjena na pisanom testu iz člana 48 ovog zakona, odnosno ocjena na pravosudnom ispitu u skladu sa zakonom kojim se uređuje polaganje pravosudnog ispita;

2) ocjena intervjua sa kandidatom.

Pisano testiranje

Član 48

Sudski savjet sprovodi pisano testiranje lica koja se prvi put biraju za sudiju osnovnog suda, koja ispunjavaju zakonom propisane uslove i čije su prijave blagovremene i potpune, preko komisije koju čine tri člana Sudskog savjeta, od kojih su dva iz reda sudija i jedan iz reda uglednih pravnika.

Pisano testiranje ne sprovodi se za lica iz stava 1 ovog člana, koja su ocijenjena na pravosudnom ispitu.

Pisani test priprema komisija iz stava 1 ovog člana, i obuhvata izradu odluke iz krivične i građanske oblasti.

Pisani test izrađuje se pod šifrom.

Ocjenjivanje pisanog testa vrši se određenim brojem bodova kojima se boduje forma odluke, primjena prava i obrazloženje razloga za odluku, tako da se može ostvariti najviše 80 bodova i to za izradu odluke iz krivične oblasti do 40 bodova, a za izradu odluke iz građanske oblasti do 40 bodova.

Pisani test pregleda komisija iz stava 1 ovog člana, i sa predlogom ocjene dostavlja ga svim članovima Sudskog savjeta.

Sudski savjet utvrđuje ocjenu pisanog testa.

Sprovođenje pisanog testiranja uređuje se poslovnikom Sudskog savjeta.

Intervju

Član 49

Sudski savjet obavlja intervju sa licima koja su ostvarila više od 60 bodova na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu.

Na intervjuu se ocjenjuje:

- motivisanost za rad u sudu;

- komunikativnost;

- sposobnost za donošenje odluka i rješavanje sukoba;

- razumijevanje uloge sudije u društvu.

Ocjenjivanje po osnovu kriterijuma iz stava 2 ovog člana, vrši se tako što svaki član Sudskog savjeta utvrđuje broj bodova za svako lice, pri čemu lice na intervjuu može ostvariti najviše 20 bodova.

Konačna ocjena na intervjuu predstavlja prosječan broj bodova, koji se utvrđuje na osnovu broja bodova svakog člana Sudskog savjeta.

Lice koje na osnovu ocjene intervjua ostvari manje od 15 bodova ne može biti na rang listi kandidata za sudiju.

Sudski savjet može prilikom obavljanja intervjua koristiti stručnu pomoć psihologa.

Rang lista kandidata za sudiju

Član 50

Na osnovu ocjene na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu i ocjene intervjua sačinjava se rang lista kandidata za sudiju (u daljem tekstu: rang lista) prema ostvarenom broju bodova.

Ako dva kandidata na rang listi imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji ima više bodova na pisanom testu, odnosno pravosudnom ispitu, a ako kandidati imaju isti broj bodova na pisanom testu odnosno pravosudnom ispitu, prednost ima kandidat koji je pripadnik manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Ako se na način iz stava 2 ovog člana ne može utvrditi prednost kandidata, Sudski savjet vrši izbor tajnim glasanjem.

Izbor i raspoređivanje kandidata za sudiju

Član 51

Sudski savjet donosi odluku o izboru onolikog broja kandidata za sudiju koliko je oglašenih slobodnih mjesta sudija, prema redosljedu sa rang liste, kao i o raspoređivanju kandidata za sudiju na inicijalnu obuku u Osnovni sud u Podgorici.

Prava prijavljenih lica

Član 52

Lice koje se prijavilo na javni oglas za izbor sudije u osnovnom sudu ima pravo da izvrši uvid u dokumentaciju, pisani test i ocjenu lica koja su se prijavila na taj javni oglas, u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o raspoređivanju kandidata za sudiju.

Lica iz stava 1 ovog člana, mogu pokrenuti upravni spor protiv odluke Sudskog savjeta iz člana 51 stav 1 ovog zakona.

Prava i obaveze kandidata za sudiju

Član 53

Kandidat za sudiju za vrijeme trajanja inicijalne obuke zasniva radni odnos u Osnovnom sudu u Podgorici do donošenja odluke o izboru.

Kandidat za sudiju ima pravo na zaradu u iznosu od 70% zarade sudije u osnovnom sudu.

Na kandidata za sudiju u pogledu prava i obaveza iz rada i po osnovu rada koja nijesu uređena ovim zakonom primjenjuju se propisi kojima se uređuju prava i obaveze državnih službenika.

Inicijalna obuka

Član 54

Kandidati za sudiju obavezni su da završe inicijalnu obuku koja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela i traje 18 mjeseci.

Teorijski dio inicijalne obuke sprovodi pravno lice za obuku sudija,osnovano posebnim zakonom (u daljem tekstu: pravno lice za obuku sudija), a praktični dio inicijalne obuke sprovodi se u Osnovnom sudu u Podgorici.

Inicijalna obuka sprovodi se po programu inicijalne obuke.

Praktični dio inicijalne obuke sprovodi se pod nadzorom mentora koga određuje Sudski savjet.

Ocjenu kandidata za sudiju za vrijeme inicijalne obuke utvrđuje Sudski savjet, na osnovu izvještaja pravnog lica ovlašćenog za obuku sudija i mentora o sprovedenoj obuci.

Ocjena iz stava 5 ovog člana, može biti zadovoljava ili ne zadovoljava i mora biti obrazložena.

Program inicijalne obuke i način ocjenjivanja kandidata za sudiju sprovodi se, a uslovi za izbor mentora propisuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje obuka sudija.

Odluka o izboru

Član 55

Kandidata za sudiju koji je dobio ocjenu zadovoljava na inicijalnoj obuci Sudski savjet bira za sudiju osnovnog suda.

Pravo na izbor osnovnog suda u koji će biti raspoređen, kandidat za sudiju ostvaruje prema redosljedu na rang listi iz člana 50 ovog zakona.

Sudski savjet odluku o raspoređivanju u osnovni sud izabranih sudija donosi na osnovu prava izbora kandidata iz stava 2 ovog člana.

Kandidatu za sudiju koji dobije ocjenu ne zadovoljava na inicijalnoj obuci prestaje radni odnos, po sili zakona, danom konačnosti odluke o ocjenjivanju.

Kandidatu za sudiju koji odbije raspoređivanje iz stava 3 ovog člana, .prestaje radni odnos po sili zakona.

6. Izbor sudija suda za prekršaje

Javno oglašavanje

Član 56

Slobodna sudijska mjesta u sudovima za prekršaje popunjavaju se putem internog oglasa za dobrovoljno premještanje sudije iz jednog u drugi sud za prekršaje.

Sudski savjet u skladu sa Planom slobodnih mjesta objavljuje javni oglas za mjesta sudija u sudovima za prekršaje.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica, shodno se primjenjuju odredbe čl. 45, 46 i 52 ovog zakona.

Pisano testiranje

Član 57

Pisano testiranje lica čije su prijave za sudiju suda za prekršaje blagovremene i potpune obuhvata izradu odluke iz nadležnosti suda za prekršaje.

Na postupak sprovođenja pisanog testa, obavljanje intervjua i ocjenjivanje lica iz stava 1 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe čl. 48 i 49 ovog zakona.

Odluka o izboru kandidata za sudiju

Član 58

Na osnovu ocjene pisanog testa, odnosno pravosudnog ispita i intervjua, prema kriterijumima iz člana 47 ovog zakona, sačinjava se rang lista kandidata za sudiju suda za prekršaje.

Kandidat za sudiju suda za prekršaje ima ista prava i obaveze kao kandidat za sudiju osnovnog suda.

Na postupak sačinjavanja rang liste iz stava 1 ovog člana, donošenje odluke o izboru i raspoređivanju kandidata za sudiju suda za prekršaje, shodno se primjenjuju odredbe čl. 50 i 55 ovog zakona.

Inicijalna obuka

Član 59

Kandidati za sudiju suda za prekršaje obavezni su da završe inicijalnu obuku koja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela i traje devet mjeseci.

Na program i sprovođenje inicijalne obuke, kao i ocjenjivanja inicijalne obuke shodno se primjenjuju odredbe člana 54 ovog zakona.

Odluka o izboru

Član 60

Kandidata za sudiju suda za prekršaje koji je dobio ocjenu zadovoljava na inicijalnoj obuci Sudski savjet bira za sudiju suda za prekšaje.

Pravo na izbor suda za prekršaje u koji će biti raspoređen, kandidat za sudiju ostvaruje prema redosljedu na rang listi.

Sudski savjet odluku o raspoređivanju u sud za prekršeje izabranih sudija donosi na osnovu prava izbora kandidata iz stava 2 ovog člana.

Kandidatu za sudiju koji dobije ocjenu ne zadovoljava na inicijalnoj obuci prestaje radni odnos, po sili zakona, danom konačnosti odluke o ocjenjivanju.

Kandidatu za sudiju koji odbije raspoređivanje iz stava 3 ovog člana, .prestaje radni odnos po sili zakona.

7. Izbor sudija Upravnog suda i Privrednog suda

Javno oglašavanje

Član 61

Sudski savjet u skladu sa Planom slobodnih mjesta objavljuje javni oglas za mjesto sudije u Upravnom sudu, odnosno Privrednom sudu.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica, shodno se primjenjuju odredbe čl. 45, 46 i 52 ovog zakona.

Pisano testiranje

Član 62

Pisano testiranje lica čije su prijave za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda blagovremene i potpune obuhvata izradu odluke iz nadležnosti Upravnog suda, odnosno Privrednog suda.

Na postupak sprovođenja pisanog testa, obavljanje intervjua i ocjenjivanje, shodno se primjenjuju odredbe čl. 48 i 49 ovog zakona.

Odluka o izboru kandidata za sudiju

Član 63

Na osnovu ocjene pisanog testa, odnosno pravosudnog ispita i intervjua, prema kriterijumima iz člana 47 ovog zakona, sačinjava se rang lista kandidata za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda.

Sudski savjet vrši izbor onolikog broja kandidata za sudiju iz stava 1 ovog člana, koliko je oglašenih slobodnih sudijskih mjesta, prema redosljedu sa rang liste i donosi odluku o rasporedu kandidata za sudiju u Upravnom sudu odnosno Privrednom sudu.

Kandidat za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda ima ista prava i obaveze kao kandidat za sudiju osnovnog suda.

Na postupak sačinjavanja rang liste iz stava 1 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe člana 50 ovog zakona.

Inicijalna obuka

Član 64

Kandidati za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda obavezni su da završe inicijalnu obuku koja se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela i traje najmanje tri mjeseca za Upravni sud, odnosno šest mjeseci za Privredni sud.

Na program i sprovođenje inicijalne obuke kandidata iz stava 1 ovog člana, kao i ocjenjivanje u toku inicijalne obuke, shodno se primjenjuje član 54 ovog zakona.

Odluka o izboru

Član 65

Kandidata za sudiju koji je dobio ocjenu zadovoljava na inicijalnoj obuci Sudski savjet bira za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda.

Kandidatu za sudiju Upravnog suda, odnosno Privrednog suda koji dobije ocjenu ne zadovoljava na inicijalnoj obuci prestaje radni odnos, po sili zakona, danom konačnosti odluke o ocjenjivanju.

8. Izbor sudija Vrhovnog suda

Javno oglašavanje

Član 66

Sudski savjet u skladu sa Planom slobodnih mjesta objavljuje javni oglas za mjesto sudije u Vrhovnom sudu iz člana 38 stav 9 ovog zakona.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica, shodno se primjenjuju odredbe čl. 45, 46 i 52 ovog zakona.

Kriterijumi

Član 67

Kriterijumi za izbor sudije Vrhovnog suda iz člana 38 stav 9 ovog zakona su stručno znanje i sposobnost za vršenje sudijske funkcije.

Stručno znanje cijeni se na osnovu podkriterijuma:

1) stručno usavršavanje (kontinuirana obuka i drugi oblici obuke);

2) objavljeni naučni i stručni radovi i druge aktivnosti u struci.

Sposobnost za vršenje sudijske funkcije cijeni se na osnovu podkriterijuma:

1) radno iskustvo;

2) kvantitet i kvalitet rada;

3) motivisanost za rad u Vrhovnom sudu;

4) komunikativnost;

5) sposobnost za donošenje odluka;

6) razumijevanje uloge sudije u društvu.

Ocjena kriterijuma

Član 68

Stručno znanje kandidata za sudiju Vrhovnog suda iz člana 38 stav 9 ovog zakona, cijeni se na osnovu dokaza priloženih uz prijavu kandidata, a sposobnost za vršenje sudijske funkcije cijeni se na osnovu mišljenja i intervjua.

Mišljenje

Član 69

Sudski savjet pribavlja mišljenje o stručnim sposobnostima za vršenje sudijske funkcije za prijavljena lica, i to:

- od proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva, ako je obavljao tužilačku funkciju;

- od proširene sjednice Vrhovnog suda ako je obavljao sudijsku funkciju;

- od Upravnog odbora Advokatske komore Crne Gore ako je radio kao advokat;

- od stručnog organa fakulteta, na kojem je obavljao nastavnu djelatnost;

- od nadležnih organa drugih subjekata kod kojih je obavljao pravne poslove.

Mišljenje iz stava 1 ovog člana, sadrži podatke o radnom iskustvu, kvantitetu i kvalitetu rada kandidata za sudiju Vrhovnog suda iz člana 38 stav 9 ovog zakona.

Intervju

Član 70

Sudski savjet obavlja intervju sa kandidatima za sudiju Vrhovnog suda koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, na kojem se ocjenjuje:

1) motivisanost za rad u Vrhovnom sudu;

2) komunikativnost;

3) sposobnost za donošenje odluka;

4) razumijevanje uloge sudije u društvu.

Odluka

Član 71

Na osnovu dokaza priloženih uz prijavu kandidata, mišljenja iz člana 69 ovog zakona i obavljenog intervjua iz člana 70 ovog zakona, Sudski savjet sačinjava rang listu.

Na sačinjavanje rang liste iz stava 1 ovog člana, shodno se primjenjuju odredbe člana 50 ovog zakona.

Sudski savjet vrši izbor sudije Vrhovnog suda prema redosljedu sa rang liste iz stava 1 ovog člana.

9. Napredovanje sudija

Uslovi za napredovanje

Član 72

Sudija ima pravo da napreduje izborom u sud višeg stepena, odnosno državni tužilac ima pravo da napreduje izborom u sud, ako je njegov rad ocijenjen ocjenom odličan ili dobar u skladu sa zakonom i ukoliko ispunjava posebne uslove propisane za izbor u taj sud.

Sudija, odnosno državni tužilac može da napreduje u Vrhovni sud ako je ocijenjen ocjenom odličan i ukoliko ispunjava posebni uslov za izbor u Vrhovni sud iz člana 38 stav 8 ovog zakona.

Javno oglašavanje

Član 73

U postupku napredovanja oglašavaju se slobodna mjesta sudija u višem sudu, Višem sudu za prekršaje, Apelacionom sudu i Vrhovnom sudu u skladu sa Planom slobodnih mjesta.

Na postupak javnog oglašavanja, prijavljivanja i postupanja po prijavama, kao i na prava prijavljenih lica, shodno se primjenjuju odredbe čl. 45, 46 i 52 ovog zakona.

Kriterijumi za sudiju koji napreduje

Član 74

Kriterijumi za izbor sudije koji napreduje su:

1) ocjena rada sudije, odnosno državnog tužioca;

2) ocjena intervjua sa kandidatom.

Po osnovu kriterijuma iz stava 1 tačka 1 ovog člana kandidatu pripada 60 bodova za ocjenu dobar i 80 bodova za ocjenu odličan, a po osnovu intervjua do 20 bodova.

Odluka o izboru

Član 75

Sudski savjet sa prijavljenim kandidatima obavlja intervju.

Na osnovu ocjene rada i ocjene intervjua iz člana 74 ovog zakona, sačinjava se rang lista.

Ako dva kandidata na rang listi imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji ima više bodova po osnovu ocjene rada, a ako kandidati imaju isti broj bodova po ovom osnovu, prednost ima kandidat koji je pripadnik manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.

Ako se na način iz stava 3 ovog člana ne može utvrditi prednost kandidata, Sudski savjet vrši žrijebanje.

Sudski savjet donosi odluku o izboru sudije u sud višeg stepena na osnovu redosljeda na rang listi, utvrđenoj u skladu sa st. 3 i 4 ovog člana.

Na postupak sprovođenja intervjua shodno se primjenjuje član 49 ovog zakona.

10. Izbor sudija-porotnika

Uslovi za sudije-porotnike

Član 76

Za sudiju-porotnika može biti birano lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima, ima visoku školsku spremu, poslovnu sposobnost i navršenih 30 godina života.

Postupak izbora sudija-porotnika

Član 77

Predsjednik suda oglašava slobodna mjesta sudija-porotnika u sudu u jednom od štampanih medija.

Predsjednik suda obavlja razgovor sa prijavljenim kandidatima koji ispunjavaju uslove iz člana 76 ovog zakona i na osnovu obavljenog razgovora, sačinjava listu kandidata, koju dostavlja Sudskom savjetu sa mišljenjem sjednice sudija o svakom kandidatu.

Sudski savjet bira sudije-porotnike na osnovu liste i mišljenja iz stava 2 ovog člana.

Objavljivanje odluke o izboru

Član 78

O izboru sudije-porotnika Sudski savjet obavještava izabranog kandidata, druge kandidate sa liste za izbor i sud u koji se bira sudija-porotnik.

Odluka o izboru sudije-porotnika objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".

11. Zakletva i stupanje na dužnost

Zakletva i stupanje na dužnost sudije

Član 79

Sudija stupa na dužnost danom polaganja zakletve.

Sudije polažu zakletvu pred Sudskim savjetom, najkasnije u roku od 15 dana od dana izbora.

Sudija-porotnik polaže zakletvu pred predsjednikom Sudskog savjeta ili članom Sudskog savjeta.

Tekst zakletve

Član 80

Tekst zakletve glasi: "Zaklinjem se da ću sudijsku funkciju vršiti savjesno, samostalno, nepristrasno, pošteno, pravično i odgovorno po Ustavu i zakonu".

Zakletva se polaže izgovaranjem i potpisivanjem teksta zakletve.

Ako sudija ili sudija porotnik ne položi, odnosno odbije da položi zakletvu, smatra se da nije izabran.

Sudija koji je izabran u postupku napredovanja u sud višeg stepena ne izgovara tekst zakletve iz stava 1 ovog člana, već simbolično potpisuje tekst zakletve.

Službena legitimacija

Član 81

Sudija i predsjednik suda imaju službenu legitimaciju.

Službenu legitimaciju izdaje Sudski savjet na propisanom obrascu i vodi evidenciju izdatih službenih legitimacija.

Obrazac i način izdavanja službenih legitimacija sudija i predsjednika sudova i način vođenja evidencija izdatih službenih legitimacija propisuje organ državne uprave nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo).

IV. UPUĆIVANjE I PREMJEŠTAJ SUDIJA

Upućivanje u drugi sud uz pristanak sudije

Član 82

Sudija vrši sudijsku funkciju u sudu u koji je izabran.

Sudski savjet može sudiju, uz njegov pristanak, na vrijeme do jedne godine uputiti u drugi sud istog ili nižeg stepena, ako zbog izuzeća ili spriječenosti sudije tog suda da obavlja sudijsku funkciju ili zbog postojanja velikog broja neriješenih predmeta koji se sa postojećim brojem sudija ne može riješiti ili iz drugih opravdanih razloga bude dovedeno u pitanje redovno vršenje poslova u sudu u koji se sudija upućuje.

U slučajevima iz stava 2 ovog člana, sudija ostvaruje zaradu u sudu u koji je upućen.

Naknadu troškova nastalih usljed upućivanja sudije u drugi sud snosi sud u koji je sudija upućen, u skladu sa propisima kojima se uređuje naknada troškova državnim službenicima i namještenicima.

Postupak za privremeno upućivanje u drugi sud

Član 83

Sudski savjet donosi odluku o privremenom upućivanju sudije iz člana 82 ovog zakona, na zahtjev predsjednika suda u koji se sudija upućuje.

Prije donošenja odluke o privremenom upućivanju sudije iz člana 82 ovog zakona, Sudski savjet obavlja konsultacije sa predsjednikom suda koji je podnio zahtjev, sudijom koji se privremeno upućuje i predsjednikom suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju.

Troškove nastale usljed upućivanja sudije u skladu sa stavom 1 ovog člana, snosi sud u koji se sudija privremeno upućuje.

Upućivanje u drugi organ

Član 84

Sudski savjet može sudiju, uz njegov pristanak, na vrijeme do tri godine, uputiti u Ministarstvo, pravno lice ovlašćeno za obuku sudija ili Sekretarijat Sudskog savjeta radi učešća u poslovima tih organa koji se odnose na unaprjeđenje rada sudova, a naročito na uvođenje međunarodnih standarda u rad sudova.

Upućivanje iz stava 1 ovog člana, vrši se na predlog starješine organa u koji se sudija upućuje, po prethodno pribavljenom mišljenju predsjednika suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju i saglasnosti sudije.

Za vrijeme rada u organu u koji je upućen sudija ne vrši sudijsku funkciju.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, sudija zadržava svoju zaradu, a troškove nastale usljed upućivanja sudije snosi organ u koji se sudija upućuje.

Premještanje na rad u drugi sud bez pristanka sudije

Član 85

U slučaju reorganizacije sudova kojom se smanjuje ili ukida broj mjesta sudija, Sudski savjet može sudiju premjestiti na rad u drugi sud, bez njegovog pristanka.

Trajno dobrovoljno raspoređivanje sudija

Član 86

Sudski savjet objavljuje interni oglas za popunu slobodnih mjesta sudija na svojoj internet stranici.

Pravo da se prijave na interni oglas imaju sudije koje žele da se trajno rasporede u drugi sud istog ili nižeg stepena.

Sudski savjet sačinjava listu kandidata za raspoređivanje iz stava 2 ovog člana, prema rezultatima rada u posljednje tri godine, odnosno prema ocjeni rada koju je sudija ostvario u skladu sa ovim zakonom.

Sudski savjet na osnovu liste kandidata iz stava 3 ovog člana, donosi odluku o raspoređivanju sudije u drugi sud istog stepena, vodeći računa o potrebama suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju i suda u koji se raspoređuje.

V. OCJENjIVANjE SUDIJA

Cilj ocjenjivanja

Član 87

Rad sudija, osim sudija Vrhovnog suda, ocjenjuje se, svake tri godine, radi procjene njihove stručnosti, kvantiteta i kvaliteta rada, etičnosti i potrebe za obukom, kao i u svrhu napredovanja u sud višeg stepena.

Ocjene rada sudije su odličan, dobar, zadovoljava i ne zadovoljava.

Ocjenjivanje rada sudije sprovodi se prije isteka roka iz stava 1 ovog člana, ako:

1) je sudija ocijenjen ocjenom ne zadovoljava,

2) se sudija prijavio na oglas za napredovanje u sud višeg stepena, a nema ocjenu ili je od prethodno utvrđene ocjene proteklo više od dvije godine.

U slučaju iz stava 3 tačka 1 ovog člana, ocjenjivanje rada sudije sprovešće se po isteku roka od jedne godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je utvrđena ta ocjena.

Ocjenjivanje rada sudije neće se sprovoditi ako je sudija, u periodu za koji se vrši ocjenjivanje iz stava 1 ovog člana, bio odsutan najmanje jednu godinu.

Komisija za ocjenjivanje

Član 88

Ocjenjivanje sudija vrši Komisija za ocjenjivanje rada sudija koju obrazuje Sudski savjet (u daljem tekstu: Komisija za ocjenjivanje).

Komisiju za ocjenjivanje čine predsjednik Vrhovnog suda i četiri člana Sudskog savjeta, od kojih su tri iz reda sudija i jedan iz reda uglednih pravnika.

Odluku o ocjeni rada sudije Komisija za ocjenjivanje donosi, na predlog vijeća sudija za ocjenjivanje rada sudija koje čine predsjednik suda u kojem se sudija ocjenjuje i četiri sudije iz sudova višeg stepena (u daljem tekstu: vijeće sudija za ocjenjivanje).

Vijeća sudija za ocjenjivanje obrazuje Sudski savjet.

Sudski savjet može donijeti odluku o izuzeću člana Komisije za ocjenjivanje, odnosno vijeća sudija za ocjenjivanje.

Način rada Komisije za ocjenjivanje i vijeća za ocjenjivanje, kao i slučajevi i način izuzeća članova Komisije za ocjenjivanje i vijeća sudija za ocjenjivanje, uređuju se poslovnikom Sudskog savjeta.

Kriterijumi za ocjenjivanje

Član 89

Kriterijumi za ocjenjivanje rada sudija su:

1) stručno znanje;

2) opšte sposobnosti za vršenje sudijske funkcije.

Stručno znanje sudije

Član 90

Stručno znanje sudije ocjenjuje se na osnovu sljedećih podkriterijuma:

1) kvantitet i kvalitet rada;

2) priprema za suđenje;

3) sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji i vještine vođenja ročišta;

4) stručno usavršavanje.

Kvantitet i kvalitet rada ocjenjuje se na osnovu broja predmeta u radu, broja završenih predmeta, ukinutih odluka, broja otvorenih pretresa i rasprava od strane drugostepenog suda, usvojenih kontrolnih zahtjeva, odluka izrađenih u zakonskom roku i kvaliteta obrazloženja.

Po osnovu kvantiteta rada sudija će biti ocijenjen ocjenom ne zadovoljava ukoliko mu rezultati rada budu preko 20% ispod prosječnih mjerila kvantiteta rada u određenoj vrsti predmeta koje utvrđuje Sudski savjet prema veličini suda, ako sudija za to ne da opravdane razloge.

Priprema za suđenje ocjenjuje se na osnovu tačno definisanih radnji koje treba sprovesti na pripremnom ročištu i dokaza koje treba izvesti uz njihovu koncentraciju.

Sposobnost planiranja i djelotvornog sprovođenja procesnih radnji ocjenjuje se na osnovu sposobnosti sudije da organizuje i djelotvorno izvršava procesne i druge radnje u skladu sa načelom efikasnosti i ekonomičnosti postupka, a vještina vođenja ročišta na osnovu sposobnosti sudije da na jasan i razumljiv način rukovodi ročištem uz poštovanje procesne uloge stranaka u postupku.

Stručno usavršavanje ocjenjuje se na osnovu svih aktivnosti sudije koje preduzima radi unaprjeđenja i primjene znanja i metoda u radu.

Opšte sposobnosti

Član 91

Opšte sposobnosti za vršenje sudijske funkcije ocjenjuju se na osnovu sljedećih podkriterijuma:

1) vještina komunikacije;

2) sposobnost prilagođavanja promijenjenim okolnostima;

3) učestvovanje u različitim stručnim aktivnostima;

4) sposobnost organizacije i koordinacije zaposlenih u sudu.

Vještina komunikacije ocjenjuje se na osnovu iskazivanja poštovanja prema strankama, kolegama i zaposlenima u sudu, u vršenju sudijske funkcije.

Sposobnost prilagođavanja promijenjenim okolnostima ocjenjuje se na osnovu sposobnosti prilagođavanja strukturalnim i organizacionim promjenama u sudu u kojem vrši sudijsku funkciju, promjenama zakona i procesnih pravila, kao i novim tehnologijama i pravilima rada.

Učestvovanje u različitim stručnim aktivnostima ocjenjuje se na osnovu učešća sudije u obukama i drugim stručnim aktivnostima.

Sposobnost organizacije i koordinacije zaposlenih u sudu ocjenjuje se na osnovu sposobnosti sudije da sarađuje, organizuje i kontroliše rad savjetnika, pripravnika i zaposlenih koji rade sa njim.

Izvori ocjenjivanja

Član 92

Ocjenjivanje rada sudije po kriterijumima iz člana 89 ovog zakona vrši se uvidom u:

1) pet pravosnažno završenih predmeta koji se biraju metodom slučajnog uzorka;

2) pet pravosnažno završenih predmeta koje sam sudija izabere;

3) pet pravosnažno završenih predmeta u kojima su odluke ukinute, koje se biraju metodom slučajnog uzorka;

4) statistički izvještaj o radu sudije, koji sadrži podatke o radu sudije, podatke iz evidencije o sudijama, podatke o broju pritužbi i odlukama po pritužbama na rad sudije, podatke o broju kontrolnih zahtjeva u predmetima sudije i odlukama po kontrolnim zahtjevima, kao i podatke o broju predmeta u kojima sudska odluka nije izrađena u zakonskom roku;

5) zapisnike dobijene kontrolom rada suda; i

6) izvještaj pravnog lica za obuku sudija ovlašćenog za obuku sudija.

Pravila o odabiru predmeta

Član 93

Predmeti iz člana 92 stav 1 tač. 1, 2 i 3 ovog zakona, biraju se između pravosnažno završenih predmeta u periodu za koji se vrši ocjenjivanje, a u kojima je sudija postupao kao sudija pojedinac, sudija izvjestilac ili predsjednik vijeća pri čemu se, pored predmeta u kojima je sudija postupao u sudu u kojem vrši sudijsku funkciju, uzimaju u obzir i predmeti po kojima je sudija postupao u sudovima u koje je bio upućen, u skladu sa zakonom.

Odabir predmeta iz stava 1 ovog člana, vrši se nakon početka ocjenjivanja sudije, pri čemu je prisustvo sudije obavezno.

Način odabira predmeta metodom slučajnog uzorka bliže se uređuje poslovnikom Sudskog savjeta.

Izvještaj sudije

Član 94

Sudija čiji se rad ocjenjuje, na propisanom obrascu, sačinjava izvještaj koji sadrži opis njegovih sudijskih aktivnosti prema kriterijumima i podkriterijumima propisanim ovim zakonom, ocjenu sopstvenog rada, uz navođenje predmeta koje je sam odabrao za ocjenjivanje.

Izvještaj iz stava 1 ovog člana sudija dostavlja predsjedniku suda u kojem vrši sudijsku funkciju, u roku od osam dana od dana kad je započelo ocjenjivanje.

Predsjednik suda u kojem sudija vrši sudijsku funkciju dostavlja izvještaj iz stava 1 ovog člana i dokumentaciju potrebnu za ocjenjivanje sudije iz člana 92 ovog zakona, i vijeću sudija za ocjenjivanje, u roku od pet dana od dana prijema izvještaja sudije.

Izvještaj i predlog vijeća sudija za ocjenjivanje

Član 95

Vijeće sudija za ocjenjivanje sačinjava izvještaj o ocjenjivanju sudije po kriterijumima i podkriterijumima propisanim ovim zakonom, u roku od 30 dana od dostavljanja dokumentacije iz člana 92 ovog zakona.

Na osnovu izvještaja iz stava 1 ovog člana i izvještaja sudije iz člana 94 ovog zakona, vijeće sudija za ocjenjivanje sačinjava predlog ocjene sudije koji se ocjenjuje i upućuje ga Komisiji za ocjenjivanje.

Izjašnjenje na predlog ocjene

Član 96

Komisija za ocjenjivanje dostavlja predlog ocjene iz člana 95 ovog zakona sudiji čiji se rad ocjenjuje, koji ima pravo da se o tom predlogu izjasni, u roku od pet dana od dana dostavljanja predloga ocjene.

Komisija za ocjenjivanje može tražiti dodatne podatke i objašnjenja od vijeća za ocjenjivanje.

Komisija za ocjenjivanje može pozvati na razgovor sudiju prije utvrđivanja konačne ocjene radi razjašnjenja određenih pitanja.

Utvrđivanje ocjene

Član 97

Sudija se ocjenjuje ocjenom odličan ako je njegov rad po svim podkriterijumima ocijenjen ocjenom odličan, odnosno po dva podkriterijuma dobar, a po ostalim odličan.

Sudija se ocjenjuje ocjenom dobar ako je njegov rad po najmanje pet podkriterijuma ocijenjen ocjenom dobar.

Sudija se ocjenjuje ocjenom zadovoljava ako je njegov rad po najmanje četiri podkriterijuma ocijenjen ocjenom zadovoljava.

Sudija se ocjenjuje ocjenom ne zadovoljava ako je po najmanje dva podkriterijuma ocijenjen ocjenom ne zadovoljava.

Ocjena

Član 98

Odluka Komisije za ocjenjivanje je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Pravosnažna odluka o ocjeni sudije upisuje se u evidenciju sudija.

Posljedice ocjene

Član 99

Sudija koji je ocijenjen ocjenom zadovoljava i ocjenom ne zadovoljava upućuje se na program obavezne kontinuirane obuke, u skladu sa zakonom kojim se uređuje obuka sudija.

Sudija koji je ocijenjen ocjenom odličan ili dobar može da napreduje u sud višeg stepena.

Ako sudija koji je ocijenjen ocjenom odličan ne napreduje u sud višeg stepena u roku od jedne godine od dana kad je ocijenjen ocjenom odličan, ima pravo na zaradu u visini zarade predsjednika suda u kojem vrši sudijsku funkciju, sve do izbora u viši sud ili dobijanja niže ocjene od ocjene odličan.

Ocjenjivanje predsjednika sudova

Član 100

Ocjenjivanje predsjednika suda vrši Komisija za ocjenjivanje.

Ocjenjivanje predsjednika suda vrši se na osnovu predloga ocjene vijeća za ocjenjivanje sudija u čijem sastavu je, pored sudija iz člana 88 stav 3 ovog zakona, i predsjednik Višeg suda za prekršaje kad se ocjenjuje predsjednik suda za prekršaje, odnosno predsjednik višeg suda kad se ocjenjuje predsjednik osnovnog suda sa područja tog višeg suda, predsjednik Apelacionog suda kad se ocjenjuje predsjednik Privrednog suda i predsjednici viših sudova, odnosno predsjednik Vrhovnog suda kad se ocjenjuju predsjednik Upravnog suda i Apelacionog suda.

Predlog ocjene iz stava 2 ovog člana, sadrži ocjenu rada predsjednika suda kao predsjednika i kao sudije.

Predsjednik suda kao predsjednik suda ocjenjuje se ocjenom dobar i ne zadovoljava.

Ako predsjednik suda dobije ocjenu ne zadovoljava, razrješava se funkcije predsjednika suda.

Postupak ocjenjivanja predsjednika suda, kao predsjednika suda, vrši se po postupku i na način propisan ovim zakonom.

Posebna pravila za ocjenjivanje

Član 101

Postupak ocjenjivanja i indikatore za sačinjavanje izvještaja i predloga ocjene na osnovu kriterijuma propisanih za sudije, kao i kriterijume za ocjenjivanje i indikatore za sačinjavanje izvještaja i predloga ocjene predsjednika suda, bliže uređuje Sudski savjet posebnim pravilima.

VI. NESPOJIVOST I PRESTANAK SUDIJSKE FUNKCIJE

Mišljenje o drugim aktivnostima

Član 102

Na zahtjev predsjednika suda, odnosno sudije Sudski savjet daje mišljenje o tome da li se određene aktivnosti smatraju profesionalnim obavljanjem djelatnosti koja je nespojiva sa vršenjem sudijske funkcije.

Sudija koji obavlja naučnu, obrazovnu i umjetničku djelatnost, kao i aktivnosti zaštićene autorskim pravom ne smatra se da profesionalno obavlja drugu djelatnost u smislu Ustava.

Odobrenje za pritvor

Član 103

Kad nadležni sud ocijeni da postoje razlozi da se protiv sudije odredi pritvor, zbog krivičnog djela učinjenog u obavljanju sudijske funkcije, dužan je da od Sudskog savjeta odmah zatraži da odluči da li odobrava određivanje pritvora.

Odluku iz stava 1 ovog člana, Sudski savjet donosi u roku od 24 časa od časa prijema zahtjeva.

Izuzetno, od stava 2 ovog člana, ako se određivanje pritvora traži protiv sudije zbog krivičnog djela organizovanog kriminala, visoke korupcije ili pranja novca iz nadležnosti Specijalnog odjeljenja u Višem sudu u Podgorici učinjenog u obavljanju sudijske funkcije, Sudski savjet odluku iz stava 1 ovog člana, donosi u roku od 6 časova od časa prijema zahtjeva.

Odgovornost za štetu

Član 104

Za štetu koju stranci u postupku prouzrokuje sudija svojim nezakonitim, nestručnim ili nesavjesnim radom u vršenju sudijske funkcije, odgovara država.

Država ima pravo da zahtijeva od sudije naknadu iznosa koji je isplatila stranci u postupku po osnovu prouzrokovane štete iz stava 1 ovog člana, ako je sudija štetu prouzrokovao namjerno.

Ako je sudija prouzrokovao štetu iz stava 1 ovog člana krajnjom nepažnjom, država ima pravo da zahtijeva naknadu iznosa isplaćenog stranci u postupku najviše do 1/3 godišnje neto zarade sudije.

Prestanak funkcije

Član 105

Kad nastupi neki od razloga za prestanak sudijske funkcije, o tome će Sudski savjet odmah obavijestiti: predsjednik suda za sudiju, predsjednik neposredno višeg suda za predsjednika suda, a Opšta sjednica Vrhovnog suda za predsjednika Vrhovnog suda.

Odluku o prestanku funkcije predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika suda, odnosno sudije, Sudski savjet donosi najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja.

Funkcija lica iz stava 2 ovog člana, prestaje na dan donošenja odluke Sudskog savjeta, osim u slučaju prestanka funkcije istekom mandata kad funkcija prestaje danom isteka mandata.

Odluku o prestanku funkcije Sudski savjet dostavlja predsjedniku suda, odnosno sudiji čija je funkcija prestala i sudu u kojem je to lice vršilo funkciju i objavljuje je u "Službenom listu Crne Gore".

Prestanak funkcije predsjednika suda

Član 106

Predsjedniku suda prestaje funkcija:

1) istekom vremena na koje je izabran;

2) kad mu prestane sudijska funkcija;

3) kad sam to zatraži; ili

4) u slučaju ukidanja ili spajanja sudova.

Poništenje odluke o izboru

Član 107

Sudski savjet će poništiti odluku o izboru sudije ako se dokaže da sudija u vrijeme izbora nije ispunjavao uslove za izbor, odnosno ako dobije podatke koji bi, da su bili poznati u vrijeme kad ga je Sudski savjet izabrao, predstavljali razlog da Sudski savjet ne donese odluku o izboru.

Sudski savjet može odložiti datum početka obavljanja sudijske funkcije radi provjere podataka iz stava 1 ovog člana.

Ako Sudski savjet poništi odluku o izboru sudije, na tu dužnost će izabrati prvog sljedećeg kandidata sa rang liste ili će ponoviti postupak izbora sudije ako nema više kandidata.

VII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST I RAZRJEŠENjE

1. Disciplinski postupak

Disciplinski prekršaji

Član 108

Sudija i predsjednik suda kao sudija disciplinski odgovara za lakše, teže i najteže disciplinske prekršaje.

Lakši disciplinski prekršaj sudije je, ako:

1) bez opravdanog razloga ne uzima predmete u rad redom kojim su primljeni u skladu sa zakonom i Sudskim poslovnikom;

2) neopravdano ne dolazi ili kasni na zakazane rasprave, pretrese ili sjednice vijeća;

3) ne pohađa obavezne programe obuke bez opravdanog razloga;

4) ne ispunjava obaveze mentora prilikom inicijalne obuke i obuke pripravnika;

5) ne preduzima zakonom propisane mjere za poštovanje suda i učesnika u postupku.

Teži disciplinski prekršaj sudije je, ako:

1) bez opravdanog razloga ne zakazuje ročišta ili pretrese u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad ili na drugi način odugovlači postupak;

2) bez opravdanog razloga odugovlači postupak ili ne uzima predmet u rad, usljed čega nastupi zastarjelost krivičnog gonjenja ili zastarjelost izvršenja krivičnih sankcija za krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od najmanje jedne godine;

3) bez opravdanog razloga prekorači trostruki zakonom propisani rok za izradu odluke u najmanje tri predmeta;

4) propusti da traži izuzeće u najmanje tri predmeta u kojima je znao da postoji razlog za njegovo obavezno izuzeće u toku jedne kalendarske godine;

5) bez opravdanog razloga ne poštuje program za rješavanje zaostalih predmeta ili ne postupa po odluci po kontrolnom zahtjevu;

6) onemogućava vršenje nadzora u skladu sa zakonom;

7) u vršenju sudijske funkcije ili na javnom mjestu dovodi sebe u stanje ili se ponaša na način koji nije primjeren vršenju sudijske funkcije;

8) se neprimjereno odnosi prema učesnicima u sudskim postupcima i zaposlenima u sudu;

9) iznosi povjerljive informacije koje je saznao postupajući u predmetima ili vršeći sudijsku funkciju;

10) koristi sudijsku funkciju za ostvarivanje svojih privatnih interesa i interesa svoje porodice ili sebi bliskih lica;

11) prihvata poklone ili ne dostavlja podatke o imovini i prihodima u skladu sa propisima kojima se uređuje sprječavanje sukoba interesa;

12) neopravdano odsustvuje sa posla pet dana uzastopno;

13) javno iznosi mišljenje o predmetu koji nije postao pravosnažan;

Najteži disciplinski prekršaj sudije je, ako:

1) je osuđen za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije;

2) nestručno ili nesavjesno obavlja sudijsku funkciju.

Djelo iz stava 4 tačka 1 ovog člana je krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti za koje je propisana kazna zatvora.

Nestručnim ili nesavjesnim obavljanjem sudijske funkcije smatra se ako sudija:

1) bez opravdanih razloga ne ostvaruje najmanje 50% rezultata u pogledu kvantiteta rada u odnosu na prosječna mjerila kvantiteta u određenoj vrsti predmeta koje utvrđuje Sudski savjet, osim ako sudija ne da valjane razloge zbog kojih nije ostvario rezultate u pogledu kvantiteta rada;

2) započne vršenje poslaničke ili druge javne funkcije ili profesionalno obavlja druge djelatnosti;

3) bude ocijenjen dva puta uzastopno ocjenom ne zadovoljava;

4) ako mu je dva puta izrečena disciplinska sankcija za teže disciplinske prekršaje.

Disciplinske sankcije

Član 109

Disciplinske sankcije su opomena, novčana kazna, zabrana napredovanja i razrješenje.

Opomena i novčana kazna u visini od 20% od zarade sudije, u trajanju do tri mjeseca, izriču se za lakše disciplinske prekršaje.

Novčana kazna u visini od 20% do 40% od zarade sudije, u trajanju od tri do šest mjeseci, i zabrana napredovanja izriču se za teže disciplinske prekršaje.

Ako se postupak vodi za dva ili više disciplinska lakša prekršaja sudiji se može izreći disciplinska sankcija za teži disciplinski prekršaj.

Razrješenje se izriče za najteže disciplinske prekršaje.

Zabrana napredovanja podrazumijeva da sudija ne može biti imenovan u sud višeg stepena prije isteka vremena od dvije godine od dana pravosnažnosti odluke kojom mu je izrečena disciplinska sankcija.

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti

Član 110

Ako postoji osnovana sumnja da je sudija izvršio disciplinski prekršaj, predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije mogu podnijeti predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda ili Komisija za praćenje primjene Etičkog kodeksa sudija.

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti predsjednika Vrhovnog suda može podnijeti Opšta sjednica Vrhovnog suda.

U slučaju iz st. 1 i 2 ovog člana, predsjednik suda, predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda mogu se obratiti Komisiji za praćenje primjene Etičkog kodeksa sudija zahtjevom za davanje mišljenja da li je određeno ponašanje sudije u skladu sa Etičkim kodeksom sudija.

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije mora se podnijeti, bez odlaganja, odmah po saznanju za izvršeni disciplinski prekršaj.

Sadržina predloga

Član 111

Predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti podnosi se Sudskom savjetu u pisanom obliku i sadrži lične podatke sudije, činjenični i pravni opis disciplinskog prekršaja, predlog za izricanje određene disciplinske sankcije i obrazloženje iz kojeg proizlazi osnovana sumnja da je sudija izvršio disciplinski prekršaj.

Sudski savjet dostavlja predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti disciplinskom tužiocu najkasnije u roku od pet dana od dana prijema predloga.

Disciplinski tužilac

Član 112

Istragu po podnijetom predlogu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sprovodi disciplinski tužilac i zastupa optužni akt u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije.

Disciplinski tužilac ima zamjenika.

Disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika bira Sudski savjet, iz reda sudija sa najmanje 15 godina radnog iskustva kao sudija, na predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda.

Okončanje istrage disciplinskog tužioca

Član 113

Istragu iz člana 112 ovog zakona, disciplinski tužilac mora završiti u roku od 45 dana od dana dostavljanja predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Disciplinski tužilac je vezan činjeničnim opisom disciplinskog prekršaja iz predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Disciplinski tužilac, nakon sprovedene istrage po podnijetom predlogu, može predložiti disciplinskom vijeću, odnosno Sudskom savjetu da:

1) odbaci predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zbog toga što je:

a) podnijet za radnju koja nije propisana kao disciplinski prekršaj,

b) nastupila zastarjelost, ili

c) podnijet od neovlašćenog lica;

2) odbije predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti kao neosnovan, zbog nepostojanja dokaza da je sudija učinio disciplinski prekršaj;

3) podnese optužni predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije.

Ako se ne složi sa predlogom disciplinskog tužioca iz stava 3 tač. 1 i 2 ovog člana, disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet može obavezati disciplinskog tužioca da sprovede istragu i podnese optužni akt.

Nadležni organi za utvrđivanje disciplinske odgovornosti

Član 114

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti za lakše i teže disciplinske prekršaje sprovodi Disciplinsko vijeće po optužnom predlogu disciplinskog tužioca.

Disciplinsko vijeće čine tri člana Sudskog savjeta, i to dva člana iz reda sudija i jedan član iz reda uglednih pravnika koji je predsjednik disciplinskog vijeća.

Članove disciplinskog vijeća i njihove zamjenike imenuje Sudski savjet, na predlog predsjednika Sudskog savjeta.

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti za najteže disciplinske prekršaje sprovodi Sudski savjet po optužnom predlogu disciplinskog tužioca.

Odbrana

Član 115

Sudija čija se odgovornost ispituje ima pravo na branioca.

Na raspravi sudiji se mora omogućiti da iznese svoju odbranu lično, u pisanom obliku ili preko branioca koga sam izabere.

Rasprava

Član 116

U postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti, disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet održava raspravu.

Na raspravu će se pozvati disciplinski tužilac, sudija i njegov branilac.

Disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet će sprovesti dokaze za koje ocijeni da su neophodni za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja.

Ako se sudija čija se disciplinska odgovornost ispituje, bez opravdanog razloga, ne odazove na poziv disciplinskog vijeća, odnosno Sudskog savjeta, sprovešće se postupak u njegovom odsustvu.

Odluka

Član 117

U postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije, Disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet može odlučiti da:

1) odbije optužni predlog kao neosnovan;

2) usvoji optužni predlog i izrekne disciplinsku sankciju.

Prilikom donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske sankcije Disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet nije vezan predlogom disciplinskog tužioca.

Disciplinsko vijeće, odnosno Sudski savjet moraju završiti postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije u roku od 60 dana od dana dostavljanja optužnog predloga disciplinskog tužioca.

Rok za izradu odluke

Član 118

Odluka kojom se utvrđuje disciplinska odgovornost sudije i kojom mu se izriče disciplinska sankcija mora biti izrađena i dostavljena sudiji čija se odgovornost utvrđuje i disciplinskom tužiocu, u roku od 15 dana od dana donošenja odluke.

Protiv odluke iz stava 1 ovog člana disciplinski tužilac i sudija čija se odgovornost utvrđuje imaju pravo da podnesu žalbu Vrhovnom sudu koji odlučuje u vijeću od troje sudija.

Vijeće iz stava 2 ovog člana mora odlučiti po žalbi u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.

Zastarjelost

Član 119

Vođenje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije zastarijeva kad proteknu dvije godine od dana izvršenog lakšeg disciplinskog prekršaja, odnosno četiri godine od dana izvršenog težeg disciplinskog prekršaja i šest godina od dana izvršenog najtežeg disciplinskog prekršaja.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, rok zastarjelosti za vođenje postupka utvrđivanja disciplinske odgovornosti u slučaju osude za krivično djelo koje je sudiju učinilo nedostojnim za vršenje sudijske funkcije počinje da teče od dana pravosnažnosti presude kojom je sudija osuđen.

Izvršenje disciplinske sankcije zastarijeva u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti disciplinske sankcije.

Izrečena disciplinska sankcija briše se iz evidencije podataka o sudiji nakon isteka vremena od četiri godine od dana pravosnažnosti disciplinske sankcije.

Sudski savjet po službenoj dužnosti briše podatke o izrečenim disciplinskim sankcijama nakon isteka roka iz stava 4 ovog člana.

Izuzeće

Član 120

Kad se odlučuje o odgovornosti sudije, u radu disciplinskog vijeća, odnosno Sudskog savjeta ne mogu učestovati članovi u odnosu na koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.

O izuzeću iz stava 1 ovog člana odlučuje predsjednik Sudskog savjeta, a o izuzeću predsjednika Sudskog savjeta odlučuje Sudski savjet.

Privremeno udaljenje

Član 121

Sudija će biti privremeno udaljen od dužnosti, ako se:

1) protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje; ili

2) protiv njega pokrene krivični postupak za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije.

Sudija može biti privremeno udaljen od dužnosti nakon podnošenja predloga za pokretanje disciplinskog postupka zbog najtežeg disciplinskog prekršaja.

Odluku o privremenom udaljenju od dužnosti donosi Sudski savjet.

Zahtjev za privremeno udaljenje iz st. 1 i 2 ovog člana, podnosi disciplinski tužilac.

Dejstvo odluke

Član 122

Radnje koje je sudija preduzeo povodom suđenja u pravnim stvarima poslije dana kad je udaljen, razriješen ili mu je prestala sudijska funkcija, ne proizvode pravno dejstvo.

Troškovi postupka

Član 123

Ako je odbijen predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, troškove disciplinskog postupka snosi Sudski savjet.

Disciplinska odgovornost sudije-porotnika

Član 124

Na disciplinsku odgovornost i postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudije-porotnika shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje disciplinska odgovornost sudija.

Shodna primjena zakona

Član 125

Na disciplinski postupak shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

2. Razrješenje predsjednika suda

Razlozi za razrješenje

Član 126

Predsjednik suda razrješava se dužnosti predsjednika suda ako:

1) suprotno zakonu mijenja godišnji raspored poslova u sudu;

2) onemogućava vršenje nadzora u sudu u skladu sa zakonom;

3) se neprimjereno odnosi prema strankama i zaposlenima u sudu;

4) ne dostavlja ili dostavlja nepotpune ili netačne izvještaje o radu i druge podatke, u skladu sa zakonom;

5) ne postupa po pritužbama na rad sudija u skladu sa propisima, kao i po kontrolnim zahtjevima;

6) ne poštuje princip slučajne dodjele predmeta;

7) suprotno zakonu oduzima sudijama dodijeljene predmete;

8) se u postupku nadzora nad obavljanjem poslova sudske uprave utvrde nezakonitosti i nepravilnosti u obavljanju poslova sudske uprave koje štete urednom i blagovremenom obavljanju poslova i funkcija suda;

9) ne podnese predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije u slučajevima propisanim ovim zakonom, a zna ili je morao znati da postoje razlozi za disciplinsku odgovornost, u skladu sa članom 110 stav 4 ovog zakona.

10) je privremeno udaljen od dužnosti sudije; ili

11) bude ocijenjen ocjenom ne zadovoljava.

Predlog za razrješenje

Član 127

Predlog za razrješenje predsjednika suda može podnijeti predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda.

Predlog za razrješenje predsjednika suda mora se podnijeti bez odlaganja, odmah po saznanju za izvršeni disciplinski prekršaj.

Shodna primjena

Član 128

Na postupak razrješenja predsjednika suda, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima se uređuje postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudija.

3. Razrješenje zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje sudijske funkcije

Postupak i odlučivanje

Član 129

Predlog za razrješenje sudije u slučaju trajnog gubitka sposobnosti za vršenje sudijske funkcije podnosi se na osnovu pravosnažne odluke suda o oduzimanju poslovne sposobnosti ili odluke nadležnog organa kojom je utvrđeno da su fizička i psihička svojstva sudije takva da onemogućavaju vršenje sudijske funkcije.

Ako iz ponašanja sudije ili njegovog odnosa prema radu proizilazi sumnja da je trajno izgubio sposobnost za vršenje sudijske funkcije, Sudski savjet može samostalno ili na predlog predsjednika suda odrediti da se sudija podvrgne ljekarskom pregledu.

Predlog za razrješenje sudije zbog trajnog gubitka sposobnosti za sudiju podnosi predsjednik suda, a za predsjednika suda predsjednik neposredno višeg suda i predsjednik Vrhovnog suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Opšta sjednica Vrhovnog suda.

U postupku razrješenja zbog trajnog gubitka spsobnosti za vršenje sudijske funkcije, sudija ima pravo izjašnjenja o predlogu za razrješenje.

Odluku o razrješenju zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje sudijske funkcije donosi Sudski savjet i protiv ove odluke se može pokrenuti upravni spor.

VIII. EVIDENCIJA

Sadržina evidencije

Član 130

Sekretarijat Sudskog savjeta vodi evidenciju podataka o sudijama koja sadrži, naročito, podatke o:

1) ličnom imenu, nacionalnosti ako se sudija izjasni, adresi, datumu i mjestu rođenja i polu;

2) datumu izbora na funkciju;

3) radnom iskustvu;

4) naučnom zvanju (master, magistar, doktor);

5) stručnom usavršavanju;

6) znanju stranog jezika;

7) objavljenim naučnim i stručnim radovima i drugim aktivnostima u struci;

8) disciplinskoj odgovornosti i razrješenju;

9)izvještaju o radu (broj predmeta, kvanitet i kvalitet rada, prekoračenje zakonskih rokova);

10) ocjeni rada;

11) prestanku funkcije;

12) dozvoli za pristup tajnim podacima.

Sudija ima pravo da predloži da se unesu i drugi podaci u evidenciju iz stava 1 ovog člana, kao i pravo na uvid u evidenciju i dokumenta na osnovu kojih se vodi evidencija o njemu.

Način vođenja evidencije iz stava 1 ovog člana, utvrđuje se poslovnikom Sudskog savjeta.

IX. FINANSIJSKA SREDSTVA

Finansijska sredstva za rad Sudskog savjeta

Član 131

Finansijska sredstva za rad Sudskog savjeta obezbjeđuju se u okviru razdjela bužeta Crne Gore za sudstvo kao poseban program.

Sudski savjet predlaže razdio godišnjeg budžeta za rad Sudskog savjeta.

Sudski savjet dostavlja predlog godišnjeg budžeta Vladi Crne Gore.

Predsjednik Sudskog savjeta ima pravo da učestvuje u radu sjednice Skupštine na kojoj se raspravlja o predlogu budžeta Sudskog savjeta.

Finansijski nalogodavac

Član 132

Predsjednik Sudskog savjeta je finansijski nalogodavac u Sudskom savjetu.

Ovlašćenje iz stava 1 ovog člana, predsjednik Sudskog savjeta može prenijeti na sekretara Sekretarijata Sudskog savjeta.

X. SEKRETARIJAT SUDSKOG SAVJETA

Sekretarijat

Član 133

Radi profesionalnog obavljanja stručnih, finansijskih, administrativnih, informatičkih, analitičkih i drugih poslova Sudskog savjeta i poslova od zajedničkog interesa za sudove obrazuje se Sekretarijat Sudskog savjeta (u daljem tekstu: Sekretarijat).

Sekretar Sekretarijata

Član 134

Sekretarijatom rukovodi sekretar.

Sekretara Sekretarijata imenuje i razrješava Sudski savjet, na predlog predsjednika Sudskog savjeta, na osnovu javnog oglasa.

Sekretar Sekretarijata imenuje se na period od pet godina.

Predlog za imenovanje sekretara Sekretarijata sadrži ime i prezime kandidata, kratku biografiju i obrazloženje.

Za sekretara Sekretarijata može biti imenovano lice koje, pored opštih uslova za rad u državnim organima, ispunjava i sljedeće posebne uslove, i to da:

1) je završilo pravni fakultet VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja;

2) ima položen pravosudni ispit;

3) ima najmanje deset godina radnog iskustva;

4) ima organizacione sposobnosti.

Odgovornost

Član 135

Za svoj rad sekretar Sekretarijata odgovoran je Sudskom savjetu.

Sekretaru Sekretarijata prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je imenovan, ostavkom ili razrješenjem.

Sekretar Sekretarijata može biti razriješen na obrazloženi predlog predsjednika, odnosno člana Sudskog savjeta.

Shodna primjena

Član 136

Na zasnivanje radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti sekretara Sekretarijata, shodno se primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika koje se odnose na visoki rukovodni kadar.

Na zasnivanje radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti ostalih zaposlenih u Sekretarijatu, shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje zasnivanje radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika.

Akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Sekretarijata

Član 137

Unutrašnja organizacija Sekretarijata, broj državnih službenika i namještenika i opis njihovih poslova uređuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, u skladu sa ovim zakonom i propisima o državnoj upravi.

Akt iz stava 1 ovog člana donosi Sudski savjet, na predlog sekretara Sekretarijata, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva i nadležnih organa, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika.

XI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Rok za donošenje podzakonskih akata

Član 138

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Mandat Sudskog savjeta

Član 139

Sudski savjet izabran u skladu sa Zakonom o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br. 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13) nastavlja sa radom do isteka mandata.

Nastavak rada

Član 140

Direktor Sekretarijata koji je imenovan u skladu sa Zakonom o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br. 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13), nastavlja sa radom kao sekretar Sekretarijata do isteka vremena na koje je imenovan.

Odlaganje primjene

Član 141

Odredbe čl. 37 do 75 i čl. 87 do 101 ovog zakona, primjenjivaće se od 1. januara 2016. godine.

Do dana početka primjene odredaba iz stava 1 ovog člana, primjenjivaće se čl. 1 do 27 i čl. 42 do 87 Zakona o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13).

Primjena propisa

Član 142

Odredba člana 79 stav 1 Zakona o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13) primjenjivaće se do početka primjene zakona kojim će se urediti zarade u javnom sektoru.

Prestanak važenja

Član 143

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o Sudskom savjetu ("Službeni list CG", br. 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 i 51/13), osim odredaba čl. 1 do 27 i čl. 42 do 87 koje prestaju da važe 1. januara 2016. godine.

Stupanje na snagu

Član 144

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

Broj 23-1/14-19/17

EPA 697 XXV

Podgorica, 26. februara 2015. godine

Skupština Crne Gore 25. saziva

Predsjednik,

Ranko Krivokapić, s.r.

IZMENE

Na osnovu člana 95 tačka 3 Ustava Crne Gore donosim

Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji je donijela Skupština Crne Gore 25. saziva, na petoj sjednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2015. godini, dana 28. maja 2015. godine.

Broj: 01-523/2

Podgorica, 29. maja 2015. godine

Predsjednik Crne Gore,

Filip Vujanović, s.r.

Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 2 Ustava Crne Gore i Amandmana IV stav 1 na Ustav Crne Gore, Skupština Crne Gore 25. saziva, na petoj sjednici prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2015. godini, dana 28. maja 2015. godine, donijela je

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama

Zakon je objavljen u "Službenom listu CG", br. 28/2015 od 3.6.2015. godine, a stupio je na snagu 11.6.2015.

Član 1

U Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama ("Službeni list CG", broj 11/15) u članu 23 stav 5 poslije riječi: "Sudskom savjetu" dodaju se riječi: "u neto iznosu", a poslije riječi: "predsjednik Sudskog savjeta" dodaju se riječi: "u neto iznosu".

Član 2

U članu 26 stav 3 poslije riječi: "imaju pravo na" dodaje se riječ "neto", riječi: "ukoliko nijesu članovi Sudskog savjeta" brišu se, a zarez poslije riječi "prethodnoj godini" zamjenjuje se tačkom.

Član 3

U članu 141 stav 2 riječi: "čl. 1 do 27 i čl. 42 do 87" zamjenjuju se riječima: "čl. 28 do 41a".

Član 4

U članu 143 riječi: "čl. 1 do 27 i čl. 42 do 87" zamjenjuju se riječima: "čl. 28 do 41a".

Član 5

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".

Broj: 23-1/15-12/4

EPA 829 XXV

Podgorica, 28. maja 2015. godine

Skupština Crne Gore 25. saziva

Predsjednik,

Ranko Krivokapić, s.r.